EU fondovi u opasnosti: Hrvatska pred prijetnjom blokade zbog poteza HNB i DORH-a

EU fondovi pod znakom pitanja zbog poteza HNB i Državnog odvjetništva

EU fondovi predstavljaju ključ razvoja Hrvatske. Sada, zbog poteza Državnog odvjetništva (DORH) na nagovor HNB-a, cijela država dolazi na rub financijske provalije.

Vrhovni sud odlučuje hoće li javnost izgubiti pravo znati tko prima novac iz javnih sredstava – a time i milijarde eura europskog novca.

U nastavku navodimo točne zakone i kaskadnu reakciju ako se Vrhovni sud prikloni HNB-u.

SAŽETAK: ŠTO SE MOŽE DOGODITI?

1. Vrhovni sud daje za pravo HNB-u, ukida obvezu objave imena i iznosa korisnika javnih sredstava.
2. Svi popisi korisnika javnih sredstava u Hrvatskoj postaju tajni.
3. Hrvatska time izravno krši Uredbu (EU) 2021/1060, članak 49., koja obvezuje javnu objavu svih korisnika i iznosa potpora.
4. Europska unija blokira nova sredstva i zaustavlja isplatu projekata koji još nisu završeni; u težim slučajevima traži povrat sredstava za projekte s utvrđenim nepravilnostima.
5. HNB “elita” i dalje u tajnosti troši javni novac. Narod trpi posljedice.

Kako Hrvatska može izgubiti EU fondove zbog “tajnosti” isplata

Ako Vrhovni sud podrži zahtjev HNB-a i DORH-a (koji potpisuje zamjenica glavnog državnog odvjetnika Zvjezdana Verk), HNB više neće morati javno objaviti isplate zaposlenicima – ni imena, ni iznose, ni namjene.

Načelo jednakosti znači da ni ostali primatelji javnih sredstava više ne mogu biti javno objavljeni. Učenici, studenti i svi ostali korisnici javnih sredstava više ne mogu biti javno objavljeni.

To je izravan udar na osnovnu europsku vrijednost – transparentnost javne potrošnje.

Europska komisija silom zakona zahtjeva javnu objavu imenom i prezimenom korisnika “EU fondova”.

Prema Uredbi (EU) 2021/1060, članak 49., koja propisuje:

“Upravljačko tijelo objavljuje popis operacija koje su odabrane za potporu iz fondova…
Popis sadržava sljedeće podatke:
(b) ako je korisnik fizička osoba, njegovo ime i prezime;

Isto je dodatno “zacementirano” u Uredbi (EU, Euratom) 2024/2509.

Bilo kakva presuda Vrhovnog suda kojom se zaposlenicima HNB-a (ili bilo kojoj drugoj skupini) priznaje pravo na tajnost podataka o primicima iz javnih ili EU sredstava, bila bi izravno protivna članku 38. stavku 2(b) Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, koji RH kao članica EU mora poštovati.

Takvo postupanje izlaže RH riziku blokade sredstava i pokretanja postupka od strane Europske komisije zbog povrede europskog prava.

Ako Hrvatska prestane javno objavljivati popise korisnika javnih i EU sredstava, to je izravno i teško kršenje europskog prava.

Svaki europski birokrat koji bi isplatio sredstva Hrvatskoj u takvoj situaciji, izravno bi prekršio zakon EU. Izložio bi se disciplinskim i kaznenim sankcijama i riskirao gubitak svoje pozicije. Mislite da će neki birokrat riskirati fotelju za Hrvatsku?

U tom trenutku, Europska komisija automatski zaustavlja sve isplate, blokira projekte i pokreće postupak protiv Hrvatske. Sva odgovornost za gubitak milijardi leži na DORH-u i Vrhovnom sudu koji su doveli zemlju u pravni i financijski slom.

Apsurd: DORH brani HNB i tvrdi da je žrtva nakon prikrivanja javnih podataka

Pravni okvir – zakon je jasan, AZOP, DORH i HNB ga žele zaobići

AZOP nije imao hrabrosti donijeti rješenje koje je Boris Vujčić tražio. Umjesto toga, izvan svojih ovlasti, savjetovao je pokretanje izvanrednog pravnog lijeka – izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske odluke.

Državno odvjetništvo RH, na nagovor HNB-a i guvernera Borisa Vujčića, pokreće taj pravni lijek pred Vrhovnim sudom. Dok cijela Europska unija zahtijeva maksimalnu transparentnost, DORH u Hrvatskoj pokušava napraviti presedan: zabraniti objavu tko prima javni novac, barem kad su u pitanju zaposlenici HNB-a.

Istodobno, imena i iznosi stipendista, OPG-ova, poduzetnika, sportaša i učenika objavljuju se javno, kao “cijena” povlačenja novca iz EU fondova.

Takav dvostruki standard nije samo društveno neprihvatljiv. On je opasan i nezakonit. Stvara atmosferu nejednakosti i potvrdio bi da su “njihovi” iznad zakona. DORH tako postaje ključni akter u rušenju povjerenja u institucije. Vrhovni sud, ako potvrdi ovu strategiju, preuzima odgovornost za nestanak milijardi eura iz EU fondova.

Citat zakona

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), članak 16. stavak 3.:

“Informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne su javnosti…“

Europski propisi dodatno naglašavaju da je objava korisnika EU fondova – s imenom, prezimenom i iznosom – obvezan uvjet za korištenje europskih sredstava.

Ne postoji iznimka za “plemiće” poput zaposlenika HNB-a.

Mađarska sveučilišta: Kako je skrivanje financija i korisnika dovelo do blokade EU fondova

Da bi hrvatska javnost razumjela ozbiljnost prijetnje, vrijedi pogledati najpoznatiji europski presedan: mađarski model skrivanja javnih financija.

Mađarska je 2021. godine donijela zakon prema kojem je 24 od 28 javnih sveučilišta prebačeno pod tzv. “public interest trusts” – posebne javne zaklade. Iako su formalno “privatizirana” u javnom interesu, stvarni efekt bio je potpuna promjena upravljačke strukture. Umjesto akademskih tijela ili javnih službi, kontrolu su preuzele politički postavljene zaklade, bez javne odgovornosti.

Ključni problem: financije, korisnici i tokovi novca postali su skriveni. Odluke o trošenju, ugovorima i donacijama donosile su se iza zatvorenih vrata, bez javnog registra, bez obveze objave korisnika ili iznosa potpore.

Europska komisija je reagirala:
U prosincu 2022., Vijeće EU donosi Odluku 2022/2506:

“No money could flow to any public interest trust established on the basis of the Hungarian Act IX of 2021 or any entity maintained by such a public trust…”

Svi programi Erasmus, znanstvena razmjena i projektna suradnja na tim sveučilištima su blokirani.

Glavni razlog:
Nema javne objave korisnika, iznosa i namjene sredstava. Time se izravno krši temeljno europsko pravilo o transparentnosti (Uredba EU 2021/1060, Uredba EU 2020/2092), bez kojeg nije moguće sudjelovati u sustavu EU fondova.

Unatoč naknadnim pokušajima “antikorupcijskih” zakona, blokada je djelomično ukinuta tek kad su počeli objavljivati dio podataka pod strogim nadzorom Europske komisije.

Usporedba s HNB-om: Hrvatska na istom putu

Situacija u Hrvatskoj s HNB-om gotovo je identična po svim ključnim elementima:

1. Pokušaj skrivanja korisnika i iznosa iz javnih sredstava:
   HNB, uz podršku DORH-a, traži sudsku zaštitu “privatnosti” svojih zaposlenika – želeći da isplate plaća, bonusa, dodataka i drugih javnih davanja postanu tajni podatak.
2. Presedan koji bi se morao primijeniti na sve:
   Ako Vrhovni sud presudi u korist HNB-a, ni jedno drugo tijelo (škola, ministarstvo, općina, javni fond…) ne može objavljivati imena i iznose drugih korisnika. Kao u Mađarskoj, elita je zaštićena, svi drugi su javni.
3. Neposredno kršenje EU prava o transparentnosti:
   Europski propisi su jasni: svaki korisnik EU i javnih sredstava mora biti objavljen imenom i iznosom (“Upravljačko tijelo objavljuje popis operacija koje su odabrane za potporu iz fondova… Popis sadržava sljedeće podatke: (b) ako je korisnik fizička osoba, njegovo ime i prezime;”).
   Bilo kakva zabrana objave je teško kršenje i automatski razlog za suspenziju ili blokadu EU fondova – upravo kao u Mađarskoj.
4. Europska komisija gleda posljedicu, ne izgovore:
   EK ne prihvaća “pravne” ili “tehničke” izgovore – bitno je može li građanin, novinar ili udruga doći do imena i iznosa korisnika. Ako ne može, isplate prestaju.

Politički i društveni rizik: Što stvarno gubimo?

Blokada EU fondova u Mađarskoj nije pogodila samo “sumnjive” projekte. Zamrznuta su sredstva za Erasmus, znanstvena istraživanja, gospodarstvo i regionalni razvoj. Slično bi se dogodilo i Hrvatskoj – šteta bi bila desetke milijardi eura, a odgovornost bi snosili oni koji su sudskom odlukom ili političkim utjecajem pogodovali netransparentnosti i privilegijama uskog kruga.

Gubitak EU fondova znači zaustavljanje projekata diljem Hrvatske: škole, bolnice, javni prijevoz, ceste, digitalizacija i modernizacija stali bi na neodređeno. Izostanak javnog nadzora i objave korisnika omogućuje zloupotrebe, pogodovanje i klijentelizam, ali i uništava povjerenje građana u institucije.

Boris Vujčić i “privatni novac HNB-a”: Ista fora, isti rizik

U Hrvatskoj Boris Vujčić pokušava istu foru – prikazati novac HNB-a kao “privatan”, tvrdeći “novci HNB-a nisu javni”. Ako nisu javni, onda su valjda privatni? Time se otvara prostor za sakrivanje troškova, bonusa, isplata i drugih davanja bez ikakve kontrole građana. Vujčićeva izjava nije samo retorički trik; ona je politički signal i pokušaj uvođenja mađarskog modela skrivanja javnih sredstava – samo pod krinkom “neovisnosti” i “privatnosti”.

Kao što su mađarska sveučilišta postala eksperiment netransparentnosti, tako HNB želi da novac koji dolazi iz centralne banke – i dalje nastao iz javnog sektora i poreza – nestane iz javnog registra, svake objave, svake mogućnosti javnog nadzora.

Europska komisija već je pokazala što misli o takvim “forama”: ništa nije dovoljno “privatno” kad dolazi iz javnog sustava ili je financirano europskim novcem. Svaki euro, svaka kuna ili cent, mora biti transparentan, s imenom i iznosom, ili slijedi blokada kao u Mađarskoj.

U konačnici, pitanje za Borisa Vujčića i sve koji tvrde da novac HNB-a nije javan: Ako nije javan, čiji je? Privatni? Osobni? Bankarski? Vujčićev?
Europski standard je jasan – javna funkcija, javni novac, javna odgovornost. Sve ostalo vodi u financijski mrak i europske sankcije.

Javno objavljivanje čitavog proračuna HNB-a – što skrivaju “razni troškovi”?

Javno objavljivanje čitavog proračuna Hrvatske narodne banke nije samo civilizacijski standard, nego i jedini način da građani znaju gdje nestaju milijuni eura. HNB godišnje troši milijune eura na “transport”, “razne troškove”, “administraciju”, “vanjske suradnike” i slične općenite pojmove.

Pravo na javnost znači pravo na svaki euro, svaku isplatu, svakog korisnika. Samo tako možemo spriječiti zloupotrebe, netransparentnost i klijentelizam na svim razinama, od HNB-a do najmanje škole.

Sve dok se ne objave sva imena, sve firme i svi iznosi, ostat će sumnja: tko zapravo koristi taj novac, i za što? Građani imaju pravo znati tko dobiva milijunske iznose iz njihovih džepova, bez obzira radi li se o “transportu”, “raznim troškovima”, “administraciji”, “ostalim troškovima” ili “vanjskim suradnicima”.

Vrhovni sud – tko će biti odgovoran za gubitak milijardi?

Ako Vrhovni sud prihvati zahtjev DORH-a, bit će odgovoran za kršenje europskih pravila i nestanak milijardi iz EU fondova.

Svaka blokada sredstava, povrat novca ili suspenzija projekata bit će izravna posljedica te odluke.

Građani, škole, bolnice i cijeli sustav ostat će bez europskog novca zbog zaštite “plemića” u HNB-u.

Zaključak i poziv na akciju: Tražimo javnost – za svaku kunu, za svaki euro!

DORH, HNB i svi koji zagovaraju tajnost i privilegije moraju znati da riskiraju budućnost cijele države – i europske fondove, i domaći proračun. Ne dozvolite da Hrvatska zbog moćnih pojedinaca i tajnih stavki izgubi milijarde eura i povjerenje građana.

Tražimo javnost svakog eurocenta! Tražimo odgovornost.
Ne budite samo promatrači – jer javni novac je vaš novac.