Crni fond HNB-a III: Luksuz na račun građana – detaljna analiza isplata za automobile, gorivo i taxi

Detaljna analiza isplata za automobile, gorivo i prijevoz otkriva milijunske povlastice

Novi dokumenti bacaju svjetlo na netransparentno raspolaganje javnim novcem u Hrvatskoj narodnoj banci.

U zemlji u kojoj je povjerenje građana u institucije na povijesno niskim razinama, Hrvatska narodna banka (HNB) već godinama uspješno izbjegava medijsku i javnu pozornost kada je riječ o primanjima svojih zaposlenika mimo plaće. Danas, zahvaljujući ustrajnosti građanskih inicijativa i sudskih presuda, donosimo konkretne podatke o tome kako HNB dijeli povlastice svojim zaposlenicima – od službenih i privatnih automobila, goriva, do troškova prijevoza taksijem.

Slike dokumenata se nalaze na dnu članka.

Ovaj članak temelji se na službenim rekapitulacijama HNB-a za 2022. godinu, uspoređuje ih s ranije objavljenim analizama Udruge Amagi (“Crni fond HNB-a II: Milijuni za privatne stambene kredite” i “Crni fond HNB-a: Kako se dijele skrivene povlastice”) i daje najprecizniji presjek dosad.

1. Prava istina: Koliko je tko dobio?

Službena dokumentacija HNB-a za 2022. godinu pokazuje da su pojedini zaposlenici primali preko stotinu tisuća kuna dodatnih primitaka na ime korištenja službenih ili privatnih automobila, troškova goriva, do naknada za prijevoz taksijem i “ostalih troškova vezanih za prijevoz”.

Apsolutni rekorder po ukupnim primicima je Dr.sc. Roman Šubić (šifra 1008), koji je tijekom 2022. godine u više kategorija primio čak 103.984,28 kuna bruto. Slijede ga guverner HNB-a, Prof.dr.sc. Boris Vujčić (šifra 0759), s ukupno 95.810,70 kuna, i Dr.sc. Michael Faulend (šifra 0824) s 93.800,52 kuna bruto. Bojan Fras (šifra 1224) primio je ukupno 56.858,30 kuna, a Dr.sc. Sandra Svaljek (šifra 1391) 53.267,92 kune.

Po kategoriji “primanje u naravi – automobil”, najviše je primio guverner Boris Vujčić – 95.810,70 kuna bruto. No kad se zbroje i svi drugi oblici pogodnosti (gorivo, privatni automobil u službene svrhe i drugo), ukupne povlastice pojedinih članova uprave i viših rukovoditelja prelaze i 100 tisuća kuna godišnje.

Ovo nisu neto plaće – riječ je o dodatnim primanjima mimo redovite mjesečne zarade, isključivo za privilegije povezane s korištenjem vozila, goriva i prijevoza. Većina građana o ovakvim benefitima može samo sanjati.

HNB je u odgovorima medijima tvrdio: “Nije istinito da je HNB plaćao zaposlenicima na njihove račune novac za troškove parkinga.” Međutim, radi se o klasičnom primjeru “slamnatog čovjeka” – ni Udruga Amagi, ni itko od medija, nikad nije tvrdio da su zaposlenicima HNB-a na privatni račun uplaćivani iznosi za parking.

Unaprijed opovrgavamo laž HNB-a: Nitko ne tvrdi da su se euri izravno uplaćivali ili ubacivali u spremnike za gorivo zaposlenicima HNB-a. Ovo su primanja u naravi, plaćena iz džepova građana.

Tko to plaća?

Iako žive na margini društva i često nemaju ni osnovne uvjete za život, beskućnici u Hrvatskoj, kroz svaki komadić kruha, bocu vode ili autobusnu kartu koju plate, sudjeluju u plaćanju PDV-a i drugih poreza. Svaka njihova kupnja ulazi u državni proračun, iz kojeg se potom financiraju sve javne institucije – uključujući i Hrvatsku narodnu banku. Ironija sustava je što i najugroženiji među nama, koji spavaju na ulici ili u prihvatilištima, kroz svoje poreze pomažu održavati luksuz, povlastice i skrivene beneficije zaposlenika HNB-a. Dok oni preživljavaju od sitniša, njihovi novci završavaju u “crnom fondu” institucije koja bi trebala služiti svima, a ne samo privilegiranima.

Plaćamo mi i nerođene generacije, koje će biti prisiljene otplaćivati državni dug.

Zamislite koliko beskućnika je jedna udruga mogla obući, nahraniti, smjestiti za ove iznose. Volontirajte u jednoj od njih i saznajte.

Riječi jedne beskućnice:

Teško je, pogotovo sada, na zimu. Skupila sam nešto novca i imam stan idućih nekoliko mjeseci, a kada zatopli još ću vidjeti gdje ću, što ću. Ovdje sam počela dolaziti jer sam jednostavno morala. Obilazim pučke kuhinje pa si tako priskrbim obrok na dan, a na neke dane, poput ovih utoraka i petaka, imam dva obroka u danu.

2. Kako su povlastice skrivene?

Iako se HNB godinama poziva na svoju “samostalnost” i “neovisnost” od državnog proračuna, svi argumenti padaju u vodu kad pogledamo pravni okvir. HNB je prema Ustavu RH i posebnim zakonima tijelo javne vlasti, a njezina dobit – osim što se dijelom prenosi u pričuve – u velikoj većini završava u državnom proračunu. Svi zaposlenici HNB-a financirani su, izravno ili neizravno, novcem hrvatskih građana.

Kao što piše Udruga Amagi u svojoj analizi:

“HNB je dostavio samo grupirane podatke u papirnatom obliku, bez mogućnosti računalne obrade. Podaci o pojedinačnim isplatama, s imenima, iznosima i vrstama isplate, nisu javno objavljeni i nisu dostupni javnosti putem web-stranice HNB-a.”

HNB je umjesto potpune transparentnosti koristio birokratske trikove – slali su samo agregirane iznose, bez mogućnosti digitalne analize, i time doslovno otežavali bilo kakvu ozbiljnu kontrolu.

3. Luksuz automobila, goriva i taksija na teret građana

Primjeri iz 2022. godine:

• Za korištenje privatnih automobila u službene svrhe, trojici zaposlenika isplaćeno je ukupno 175.471,06 kuna bruto. Najviše je primio Dr.sc. Roman Šubić (75.210,89 kn).
• Za “primanje u naravi – automobil”, pet zaposlenika podijelilo je ukupno 277.667,69 kn, od čega guverner Vujčić 95.810,70 kn.
• Za gorivo su trojica zaposlenika primila ukupno 79.172,04 kn.
• Naknade prijevoza osobnim automobilom ili taxi službom dijelilo je 65 zaposlenika s ukupno 493.420,08 kn bruto (najveći pojedinačni iznos – Darko Tončić, 33.330,01 kn).
• Ostali troškovi vezani za prijevoz: dodatnih 132.155,79 kn među 37 zaposlenika, najveći iznos ima Nikola Bedeniković (8.856,26 kn).

Za usporedbu, minimalna godišnja neto plaća radnika u Hrvatskoj je 7-10 puta manja od nekih od ovih povlastica.

4. Pravni okvir i ignoriranje javnog interesa

Zašto su ovakve informacije skrivene od javnosti i koliko još povlastica prolazi ‘ispod radara’? Građani imaju pravo znati kako se troši javni novac, tko su stvarni korisnici tih povlastica i zašto institucije skrivaju istinu.

Imena i prezimena djece koja dobiju državne stipendije redovito se javno objavljuju na službenim stranicama, bez skrivanja. Ne postoji nikakav razlog da zaposlenici HNB-a budu zaštićeniji od djece hrvatskih građana!

Svakim danom saznajemo sve više novih načina na koje zaposlenici HNB-a sami sebi pogoduju. Na upit zašto HNB i njeni zaposlenici za vrijeme radnog vremena istražuju online predsjednika Udruge Amagi, iz HNB-a je odgovoreno:

“Želimo Vas obavijestiti da je zaposlenicima Hrvatske narodne banke dozvoljeno korištenje informatičkom opremom Hrvatske narodne banke i u privatne svrhe, odnosno svrhe koje nisu povezane s poslovanjem Hrvatske narodne banke ili sa zadacima koje zaposlenik obavlja u banci, kada je to u razumnoj i ekonomičnoj mjeri.”

Budući da su iznosi grupirani, a ne pojedinačni, javnost nikad neće saznati u koje je privatne svrhe korištena i je li korištenje informatičke opreme u privatne svrhe prijavljeno kao primitak u naravi – toliko o transparentnosti.

5. Što dalje?

Ovaj slučaj pokazuje koliko su nužni sustavni nadzor i javna kontrola nad trošenjem novca u svim javnim institucijama. Kada institucija poput HNB-a ustraje u netransparentnosti, to šalje poruku cijelom društvu: “Pravila ne vrijede za sve jednako.”

Vrijeme je da svi sudionici – od HNB-a, Povjerenika za informiranje do sudova i DORH-a – shvate transparentnost kao temelj demokracije, a ne prijetnju. Samo potpuna javnost isplata i pogodnosti može vratiti povjerenje građana.

6. Zaključak

Ova analiza pokazuje da su milijunski iznosi podijeljeni zaposlenicima HNB-a kroz povlastice koje su godinama bile skrivene od očiju javnosti. Guverner Vujčić, vodeći ljudi i dio rukovodstva HNB-a primili su i primaju stotine tisuća kuna mimo plaće – najčešće za korištenje automobila i troškove prijevoza. Sve to je bilo skriveno, unatoč jasnim zakonskim odredbama i sudskim presudama.

Najveća vrijednost ovog slučaja nije samo u brojkama, već u dokazanoj snazi građanske upornosti i pravnog pritiska, koji jedini mogu natjerati i najmoćnije institucije da odgovaraju za svoje postupke.

Ako želite više ovakovih akcija, podržite nas! Učlanite se. Donirajte. Volontirajte.