Milijunske isplate u HNB-u: Tko nagrađuje katastrofalne rezultate dok građani broje eure na blagajni?
Prema zakonu, osnovni cilj Hrvatske narodne banke je održavanje stabilnosti cijena. No, dok cijene hrane ruše povijesne rekorde, zaposlenici HNB-a su nagrađeni su s više od tri milijuna eura ‘za dobre rezultate’.
Te isplate događaju se u trenutku kada cijene hrane i osnovnih životnih namirnica iz dana u dan postaju sve veće opterećenje za građane. Upravo zato Udruga Amagi objavljuje podatke o “nagradama za dobar rezultat”. Kakva je veza između nagrada i neuspjeha HNB-a, te zašto je transparentnost nagrađivanja u javnim institucijama pitanje od nacionalnog interesa.
Hrvatska svakim danom sve skuplja, inflacija divlja, a zaposlenici HNB-a sve bogatiji.
HNB-ov zakonski mandat: Stabilnost cijena kao temeljna zadaća
Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, članak 3. stavak 1., cilj HNB-a je “održavanje stabilnosti cijena”. To znači da je osnovna odgovornost HNB-a zaštititi vrijednost novca građana, čuvati kupovnu moć i paziti da inflacija ne postane prijetnja standardu stanovništva. Ovaj cilj nije stvar interpretacije, već zakonska odredba koja bi trebala biti temelj svih aktivnosti i odluka HNB-a – uključujući politiku plaća i nagrada zaposlenicima.
No, upravo u godinama kada je inflacija najviša od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, HNB isplaćuje rekordne nagrade. Postavlja se pitanje: može li se zaista govoriti o “dobrim rezultatima” ako je osnovni mandat – stabilnost cijena – ostao neispunjen?
Milijunske isplate zaposlenicima HNB-a: Tko, koliko i zašto?
Na temelju analize djelomično cenzuriranih podataka, utvrdili smo da je najmanje jedna osoba u HNB-u primila iznos od minimalno 11.291,11 eura kroz razne isplate i nagrade. Ona nije jedina – više zaposlenika HNB-a dobilo je preko 10.000 eura tijekom jedne godine. Konačni iznosi mogli bi biti i znatno veći, no zbog protuzakonite cenzure i uskraćivanja informacija, koju je osobno potpisao guverner Boris Vujčić, javnost ne može saznati točne podatke niti gornju granicu tih nagrada.
HNB je svojim zaposlenicima isplaćivao nagrade kroz čak šest različitih kategorija primanja. Svaka od njih ima vlastite kriterije, što dodatno otežava praćenje i kontrolu ukupnih iznosa.
Prema službenim rekapitulacijama, vrste isplata su:
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 302 – IZVANR.PRIG.ISPL.posl.poseb.in
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 216 – JED.NOVČ.NAGRADA-NEOPOREZIVO
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 183 – IZVAN.PRIGOD.ISPL._dobri rezul
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 116 – JEDNOKR.NOVČ.NAGRADA
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 312 – IZVAN.PR.ISPL.posl.poseb.NEOPO
Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 283 – IZVAN.PR.ISPL.dobri rezul NEOP
Napomena: Svaka od ovih kategorija može obuhvaćati desetke ili stotine zaposlenika te višestruke isplate godišnje. Postoji sveukupno 50 kategorija za 2024. godinu.
Izgleda da je lista načina na koje guverner Boris Vujčić raspoređuje milijune iz HNB-a gotovo nepresušna. Pročitajte i ostale članke o basnoslovnim iznosima i skrivenim povlasticama:
- Crni fond HNB-a: Kako se dijele skrivene povlastice?
- Crni fond HNB-a II: Milijuni za privatne stambene kredite
- Crni fond HNB-a III: Luksuz na račun građana
Također, niti jedan saborski zastupnik do danas nije odgovorio na naš upit o ovoj temi – njihov odgovor (ili izostanak odgovora) pročitajte ovdje:
Očekivalo bi se, s obzirom na ključnu ulogu Hrvatske narodne banke (HNB), da će institucija čija je temeljna zakonska obveza briga o stabilnosti cijena biti dosljedan branitelj životnog standarda građana.
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. HNB je, nastojeći zadržati izdašna interna primanja i omogućiti financiranje sve skuplje i neučinkovitije države, izgubila kontrolu nad inflacijom. Nemoguće je istovremeno isplaćivati milijunske nagrade, podržavati sve trošnije javne sustave i održavati stabilnost cijena.
U toj računici, životni standard građana postao je žrtva – dok su bonusi i privilegije u HNB-u nastavili rasti, inflacija je “pojela” plaće i štednju većine ljudi.
Inflacija je oblik poreza! To je prijenos našeg bogatstva u džepove zaposlenika HNB-a, političara i uhljeba.
U samo godinu dana, Hrvatska narodna banka (HNB) isplatila je zaposlenicima više od 3 milijuna eura na ime bonusa, jednokratnih i izvanrednih nagrada za „dobre rezultate“. U isto vrijeme, hrvatske obitelji bilježe rekordan rast cijena hrane, a svaki odlazak u trgovinu postaje stresan izazov.Iako građani osjećaju sve teže posljedice poskupljenja, HNB dijeli rekordne iznose.
Rekapitulacija pokazuje sljedeće:
| Vrsta isplate | Broj zaposlenika | Iznos (EUR) |
|---|---|---|
| Jednokratna novčana nagrada (116) | 277 | 489.565,64 |
| Izvanredne prigodne isplate – dobri rezultati (183) | 779 | 1.126.768,97 |
| Izvanredne prigodne isplate – poslovni posebni neoporezivi (312) | 16 | 12.220,00 |
| Izvanredne prigodne isplate – dobri rezultati NEOP (283) | 779 | 872.480,00 |
| Jednokratna novčana nagrada – neoporezivo (216) | 459 | 452.580,43 |
| Izvanredne prigodne isplate – poslovni posebni in (302) | 277 | 87.280,00 |
| UKUPNO | 3.040.895,04 |
Javnost nema uvid u kriterije po kojima se određuje tko je ostvario “dobre rezultate”, niti što HNB uopće smatra iznimnim postignućem u uvjetima rastuće inflacije i rekordnih cijena hrane. Nije ni čudo što je guverner Boris Vujčić upregnuo sva raspoloživa državna sredstva – od AZOP-a do DORH-a – kako bi spriječio objavu ovih podataka. Naše kaznene prijave protiv odgovornih birokrata, koji su pokušali zataškati isplate unoseći neistine u javne isprave, DORH je u potpunosti ignorirao.
U praksi, dovoljno je da HNB pošalje signal, i DORH i AZOP odmah pokreću postupke po želji Banke. Trenutačno je DORH pokrenuo tzv. “izvanredno ocjenjivanje zakonitosti” pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, u kojem je Udruga Amagi stranka. No, iako smo stranka u tom procesu, dio dokaza bio je – i još uvijek jest – skriven od nas.
Gdje je odgovornost? Pitanja javnosti i (ne)transparentnost
Ključno pitanje koje se postavlja jest: Kako guverner Boris Vujčić odlučuje o milijunskim nagradama za loše rezultate i po kojim pravilima?
Zašto se tim novcem nije otplatio dio državnog duga?
Tako građani, ali i šira javnost, često ostaju bez informacija o tome tko je, zašto i koliko nagrađen — iako se radi o instituciji čiji je rad ključan za standard svih građana.
Nedostatak transparentnosti dodatno narušava povjerenje javnosti, osobito kada se nagrade isplaćuju u godini kad inflacija, a posebno cijene hrane, dosežu povijesne maksimume.
Inflacija, nagrade i stvarnost građana
Rast cijena i smanjena kupovna moć najteže pogađaju one s najmanjim primanjima: umirovljenike, mlade obitelji, radnike i studente.
Odluke se donose, isplate se realiziraju, a nitko ni ne pokušava objasniti kako su “dobre rezultate” postigli dok su rezultati – za cijelu naciju – loši.
Ako stabilnost cijena nije ostvarena, tko to u HNB-u ima ‘dobre rezultate’?
Rekordne cijene hrane: Statistika inflacije u Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i europskih institucija, Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa inflacije hrane u Europskoj uniji. Nikada u novijoj hrvatskoj povijesti cijene hrane nisu bile više, a osjećaj nesigurnosti oko svakodnevne kupovine dublji. Godinama se građani Hrvatske suočavaju s rastom cijena koji nadmašuje i europske prosjeke. Posebno posljednjih godina, od pandemije naovamo, inflacija je postala svakodnevni problem svake kućne ekonomije. a pojedini proizvodi poput jaja, mlijeka, mesa ili ulja poskupjeli su i više od 30% u samo dvije godine.
Udio troška hrane u kućnim budžetima ponovno se popeo iznad 30%, što je ekonomski alarm: to znači da prosječna obitelj danas mora izdvajati znatno veći dio prihoda za osnovne potrepštine, što dodatno povećava rizik od siromaštva i smanjuje kvalitetu života.
Usporedba s privatnim sektorom: Kada su bonusi opravdani?
U privatnom sektoru isplata bonusa i stimulacija izravno je vezana uz ostvarenje poslovnih ciljeva, dobit ili zadovoljstvo klijenata. Ako kompanija ne ispuni plan ili ostvari gubitak, bonusa nema, a često su menadžeri dužni vratiti dio nagrada.
U HNB-u je praksa suprotna – bonusi i nagrade isplaćuju se neovisno o ispunjenju osnovnog mandata, odnosno uspješnosti u održavanju stabilnosti cijena.
Nadalje, odgovornost je svedena na formalnost, i to još dodatno zamagljenu neprozirnošću rada HNB-a. Građani rijetko mogu pročitati kriterije za isplatu nagrada, niti imaju mogućnost komentara ili prigovora. Sve to stvara dojam da HNB živi u paralelnom svijetu, odvojenom od stvarnosti prosječnog građanina.
Plaćanje bonusa za neispunjene ciljeve šalje lošu poruku – ne samo zaposlenicima, nego i cijelom društvu.
Posljedice: Povjerenje građana i društvena pravda
Kada se javnost suoči s informacijom da su milijunske isplate bonusa isplaćene u godini rekordne inflacije, povjerenje u institucije dodatno pada. Pada s razlogom!
Ne možeš nekome platiti bonus za promašene ciljeve. Ovakav model nagrađivanja direktna je poruka građanima da će biti žrtvovani za deblje džepove zaposlenika HNB-a.
Zaključak: Vrijeme je za odgovornu i transparentnu monetarnu politiku
Ovakva situacija jasno pokazuje potrebu za potpunom reformom sustava nagrađivanja u javnim institucijama poput HNB-a.
Naposljetku, postavlja se logično pitanje: Tko određuje što je “dobar rezultat” i zašto oni koji najviše osjećaju posljedice inflacije ne mogu sudjelovati u ocjeni tih rezultata?
Svaka isplata bonusa u HNB-u, dok standard građana opada, šalje jasnu poruku o prioritetima HNB-a.
U zemljama s razvijenom demokratskom kulturom, neispunjenje mandata nacionalne banke bio bi povod za ostavke, isprike, smanjenje bonusa ili barem javnu raspravu. U Hrvatskoj, za sada, jedini gubitnici su oni koji nemaju moć donositi odluke, ali sve plaćaju iz svog džepa.
Ključne preporuke Udruge Amagi:
Prvo pravilo bi trebalo biti: nema bonusa kad nema rezultata.
Kriteriji za nagrađivanje moraju biti transparentni i dostupni javnosti.
U godinama visokih inflacija i pada standarda građana, bonusi moraju biti potpuno ukinuti.
Građani imaju pravo znati kako, kome i zašto se donose odluke o isplatama iz javnih institucija.
Ključne definicije
HNB (Hrvatska narodna banka): Središnja banka Republike Hrvatske, odgovorna za provođenje monetarne politike i održavanje stabilnosti cijena.
Inflacija: Opći, trajni rast cijena proizvoda i usluga u gospodarstvu, što dovodi do smanjenja kupovne moći građana.
Bonus: Novčana nagrada zaposlenicima, najčešće vezana uz ostvarenje poslovnih ili individualnih ciljeva.
Jednokratna nagrada: Isplata zaposlenicima povodom posebnih okolnosti ili izvanrednih rezultata.
Proračunski korisnik: Tijelo ili organizacija koje se financira iz državnog proračuna.
Monetarna politika: Skup mjera koje središnja banka provodi kako bi osigurala stabilnost cijena i financijsku stabilnost.
Javna institucija: Organizacija ili tijelo koje obavlja poslove od javnog interesa i ima određene ovlasti od strane države (npr. škole, bolnice, središnja banka).
DORH (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske): Neovisno državno tijelo koje poduzima pravne radnje za zaštitu zakona i javnog interesa.
AZOP (Agencija za zaštitu osobnih podataka): Državno tijelo koje nadzire i štiti osobne podatke građana.
Izvanredno ocjenjivanje zakonitosti: Pravni postupak pred Vrhovnim sudom RH kojim se ispituje jesu li odluke nižih sudova donesene u skladu sa zakonom.
Vrhovni sud Republike Hrvatske: Najviši sud u državi, odlučuje o najvažnijim pravnim pitanjima i štiti zakonitost u cijeloj državi.
Transparentnost: Načelo prema kojem su postupci, odluke i financije javnih tijela dostupni i razumljivi građanima.
Kaznena prijava: Službena obavijest pravosudnim tijelima o sumnji na počinjenje kaznenog djela.
