Od Hrvatske narodne banke (HNB) smo zatražili pristup informacijama. Razlika u procjeni i ostvarenom rezultatu iznosi oko 400.000.000,00. Guverner smatra da HNB nije hrvatska banka i da se ne financira javnim sredstvima. Također tvrdi da ulaskom u europodručje obujam rada HNB-a se povećava.
Zaprepašteni katastrofalnom situacijom s inflacijom, zatražili smo od Hrvatske narodne banke podatke o njezinom poslovanju. HNB je središnja banka Republike Hrvatske i njezin osnovni cilj je održavanje stabilnosti cijena. Ona je sastavni dio Eurosustava i Europskog sustava središnjih banaka. Osim toga, HNB vodi računa o stabilnosti financijskog sustava u cjelini.
Od HNB-a smo zatražili podatke za 2021-2023 godine:
- Podatke za 2021. godinu:
- a. Listu sa iznosom svih “Ostali bruto primici zaposlenika”: 21.137.747,86 kuna
- b. Listu sa iznosom svih “OSTALI TROŠKOVI”: 148.319.169,18 kuna
- c. Listu sa iznosom svih “Administrativni troškovi”: 149.012.500,00 kuna
- Informacije o svim stegovnim mjerama (otkazi, neisplaćivanje bonusa, smanjenje plaća itd.) i ostalim mjerama prema vašim zaposlenicima zbog potpunog gubitka kontrole i inflacije.
- Listu sa iznosima svih predviđenih gubitaka za 2022. godinu: GUBITAK 363.900.000,00 kuna
- Broj otkaza koje ste podijelili ili planirate podijeliti zbog prelaska na euro i jer će Europska centralna banka (ECB) preuzeti značajan dio vaših odgovornosti.
Zanimljivosti u djelomičnom odgovoru HNB
Naravno da nisu dostavili zatražene individualne iznose, nego samo grupne. Unatoč tome saznali smo neke veoma zanimljive podatke:
Oko 400.000.000,00 kuna je bila razlika između predviđenog financijskog rezultata i stvarno ostvarenog rezultata. Unatoč kolosalnoj pogrešci zaposlenici HNB-a su sami sebi poisplaćivali bonuse, naknade, životna osiguranja, raznorazne troškove, itd.
Inflacija je dosegla oko 15% a nitko za to nije odgovara. Nitko nije dobio otkaz. Nema opomena. Nikome nije smanjena plaća. Nitko nije ostao bez bonusa.
Ulaskom u EU Hrvatska narodna banka je postala dio državnog bankarskog Eurosustava, koji zapošljava preko 47 tisuća uhljeba. Porezni obveznici (čitaj: robovi) im plaćaju plaće, bonuse, životna osiguranja, putovanja, hranu, parking, službene automobile, itd. Zaposlenici HNB-a su zauzeli službeni stav da novac kojim se plaćaju nije javna stvar, nego samo njihova stvar. Hrvatska narodna banka tvrdi da novci kojim raspolaže nisu javni, da ona nije korisnik sredstava proračuna Republike Hrvatske niti drugih javnih sredstava te da se primici zaposlenika HNB-a ne isplaćuju iz javnih sredstava. To je službeni odgovor koji smo primili od guvernera HNB.
HNB je ulaskom u EU “ušla” u otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela. (generalno, nadzorno, upravljačko, izvršno i 160 drugih). Bože mili. Majko stara. Šire se poput raka.
HNB tvrdi da ulaskom u europodručje obujam rada HNB-a se povećava.
Odgovor, koji smo zaprimili od Hrvatske narodne banke
…u nastavku dajemo informacije vezano uz Vaš zahtjev za pristup informacija koji ste nam uputili 8. siječnja 2022., a u kojem tražite da Vam dostavimo:
1. podatke za 2021 godinu
a. Listu sa iznosom svih “Ostali bruto primici zaposlenika” 21.137.747,86
Ostali bruto primici zaposlenika za 2021 (ovo je bio link na web stranicu HNB-a, ali je HNB uklonio sadržaj) izvršeni su u iznosu od 21,1 milijun kuna, a čine ih prijevoz na posao i s posla, mirovinsko osiguranje – III. stup, upotreba automobila, parkirališnih mjesta i garaža, jubilarne nagrade, premije za zdravstveno i životno osiguranje, otpremnine, darovi djeci te ostale naknade i potpore.
b. Listu sa iznosom svih “OSTALI TROŠKOVI” 148.319.169,18
Ostali troškovi (ovo je bio link na web stranicu HNB-a, ali je HNB uklonio sadržaj) obuhvaćaju troškove prethodnih razdoblja i ostale izvanredne troškove, a za 2021. izvršeni su u iznosu od 148,3 milijuna kuna, od čega najveći udio u ovim troškovima čini trošak vezan uz parnični postupak u iznosu od 147.979 tisuća kuna. Naime, nakon što je prethodnih godina, na temelju pravomoćne presude u jednom parničnom postupku koja je glasila u njezinu korist, Hrvatska narodna banka zaprimila uplate od tužene parnične strane, nakon ukidanja iste pravomoćne presude po rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka morala je u 2021. sve zaprimljene uplate vratiti uplatitelju.
c. listu sa iznosom svih ” Administrativni troškovi” (149.012.500,00) –
Administrativni su troškovi planirani za 2021. u iznosu od 149.012.500,00 kuna, a čine ih najvećim dijelom troškovi popravaka i održavanja, troškovi vanjskih, stručnih i telekomunikacijskih usluga, prijevozni i drugi administrativni troškovi.
2. Informacije o svim stegovnim (otkazi, neisplaćivanje bonusa, smanjenje plaća, etc.) i ostalim mjerama prema Vašim zaposlenicima zbog potpunog gubitka kontrole and inflacijom.
Tijekom 2021. nije bilo otkaza ugovora o radu, smanjenja plaća, niti poduzimanja ostalih mjera koje bi se, vezano uz ovaj upit, poduzimale protiv zaposlenika Hrvatske narodne banke.
3. Listu sa iznosima svih predviđenih gubitaka za 2022. godinu (GUBITAK 363.900.000,00 kuna)
Premda se prema Financijskom planu Hrvatske narodne banke za 2022. očekivao gubitak, za poslovanje u 2022. će biti ostvarena dobit. Konačan podatak o razini ostvarene dobiti bit će raspoloživ nakon što vanjski revizori revidiraju, a Savjet usvoji Financijske izvještaje za 2022.
4. Broj otkaza koje ste podijelili ili planirate podijeliti zbog prelaska na euro i jer će ECB (Europska Centralna Banka) preuzeti značajan dio Vaših odgovornosti.
Tijekom 2021. HNB je trajno napustilo ukupno 20 zaposlenika, u najvećem broju zbog odlaska u mirovinu. Potrebe za zaposlenicima HNB-a u novom poslovnom okruženju, u uvjetima rada u europodručju ne podrazumijevaju “otkaze zbog prelaska na euro i jer će ECB (Europska Centralna Banka) preuzeti značajan dio odgovornosti” već stabilizaciju ukupnog broja zaposlenika kako bi se uspješno mogle obavljati one poslovne aktivnosti koje se od HNB-a zahtijevaju zbog članstva u europodručju, odnosno u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM-u), kao i nastavak na optimizaciji strukture ukupnog broja zaposlenika HNB-a.
Danom uvođenja eura, Hrvatska narodna banka je postala dio Eurosustava, koji čine ESB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. Krajem 2021. taj je sustav imao gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3,5 tisuća radilo u Europskoj središnjoj banci, dok je preostalih 43,5 tisuće zaposlenih radilo u središnjim bankama 19 članica europodručja. Iz toga je očito da je Eurostav je po svojoj naravi izuzetno decentraliziran, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi.
Za Hrvatsku narodnu banku ulazak u europodručje znači da će zaposlenici HNB-a potpuno ravnopravno sudjelovati u radu otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. Kao što je poznato, guverner HNB-a je od dana uvođenja eura postao punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike i brojne druge odluke iz njegove nadležnosti.
Osim što će aktivno i ravnopravno drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike, HNB će tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka. HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru, dok je prije uvođenja eura kao službene valute HNB mogao plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama.
Kao i dosad, HNB će samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere usmjerene na kapital kreditnih institucija i njihove uvjete financiranja koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava.
Nadalje, od ulaska u Jedinstveni nadzorni mehanizam i blisku suradnju 10. srpnja 2020. HNB obavlja poslove nadzora kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj u suradnji s Europskom središnjom bankom. Zaposlenici HNB-a sudjeluju u radu zajedničkih supervizorskih timova za banke čiji je nadzor preuzela Europska središnja banka. Kod manje značajnih kreditnih institucija HNB ima nešto veću ulogu, pri čemu određene odluke i za te banke donosi Europska središnja banka u skladu sa zajedničkim procedurama. HNB i nakon uvođenja eura suštinski ostaje jednako angažiran u superviziji kreditnih institucija, ali će Europska središnja banka svoje nadzorne odluke u dijelu u kojem je sukladno Uredbi o SSM-u bila izravno nadležna umjesto HNB-u od 1. siječnja 2023. izravno upućivati kreditnim institucijama. Također, nadzor u pojedinim područjima koja nisu obuhvaćena Uredbom o Jedinstvenom nadzornom mehanizmu kao što su, primjerice, ograničenja ulaganja u materijalnu imovinu ili utvrđivanje pravila za računovodstvo i klasifikaciju izloženosti, ostaje u okviru nacionalnih ovlasti.
Ulaskom u europodručje, HNB je nadležan za provedbu zaštite potrošača, izdaje novčanice i kovanice eura te osigurava neometano funkcioniranje platnog sustava. Također je zadužen za proizvodnju službene statistike, u skladu s dodatnim zahtjevima koje moraju ispunjavati članice Eurosustava. HNB je nakon uvođenja eura manji dio pričuva prenio na Europsku središnju banku – zbog toga će sudjelovati u raspodjeli dobiti Eurosustava u skladu s kapitalnim ključem. No, kao i dosad, Hrvatska narodna banka će samostalno upravljati međunarodnim pričuvama preostalim nakon uplate odgovarajućeg iznosa pričuva u kapital Europske središnje banke te će višak prihoda nad rashodima ostvaren upravljanjem tom imovinom i dalje uplaćivati u državni proračun RH. Osim toga, HNB će i dalje imati važnu ulogu u nadzoru provedbe nacionalnih propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Ulaskom u europodručje obujam rada HNB-a se povećava. Sve što se prenosi na Europsku središnju banku je odluka o monetarnoj politici koja se donosi na zajedničkom sastanku svih guvernera europodručja u Frankfurtu, na sastanku Upravnog vijeća ESB-a. Sve ostalo ostaje u nacionalnim središnjim bankama, dakle HNB nastavlja provoditi monetarnu politiku na lokalnoj razini. Zajedničke odluke o monetarnoj politici tako će se provoditi na hrvatskom tržištu kroz transakcije s domaćim bankama, u okviru zajedničkih timova i mehanizama nastavlja se rad na superviziji kreditnih institucija, a nastavlja se upravljanje sustavom platnog prometa u Hrvatskoj. HNB naime upravlja domaćom komponentom sustava velikih međubankarskih plaćanja te distribuira i povlači gotovinu eura. Nastavlja se i kompilacija kompletne statistike, uz nove zahtjeve, kao i aktivnosti povezane sa sanacijom kreditnih institucija i praćenjem zaštite potrošača.
Misteriozno nestajanje podataka sa web stranice HNB-a
Zanimljivo je napomenuti da su birokrati maknuli financijske planove za 2021 i 2022 godinu. Kada znamo da su pogriješili u svojim analizama za oko 400 milijuna kuna, možemo shvatiti zašto su te analize pokušavaju sakriti.
Nažalost HNB se pokazala kao izrazito netransparentna institucija. Potpuno su se oglušili o naš zahtjev za individualnim iznosima. Uskoro očekujte nastavak ove priče. Kršenje zakona i zakonskih rokova; povjerenik za informiranje; izgubljena pošta; žalbe, sudska ročišta i još dosta toga.
