Uvod: Što krije Hrvatska narodna banka?
Guverner Boris Vujčić godinama pred sudovima i u službenim dopisima tvrdi da novac Hrvatske narodne banke nije javni novac. Takvo obrazloženje, kakvo ne koristi nijedna druga institucija u zemlji, zapravo je jasan znak privatizacije javne funkcije i potpune samovolje u raspolaganju javnim sredstvima. Upravo zbog toga, pod vodstvom Vujčića i njegove uprave, Hrvatska narodna banka postaje simbol bahatosti i povlastica – od 13.000 eura godišnje za guvernerovu premiju životnog osiguranja, desetaka tisuća eura za parking i privatne automobile, subvencioniranih kredita, luksuzne prehrane i sportskih susreta, pa sve do podatka da banka ima više službenih mobitela nego zaposlenika. U jednoj godini na IT i komunikacije HNB potroši gotovo 2 milijuna eura, a u vrijeme rekordne inflacije zaposlenicima dijeli više od 3 milijuna eura bonusa za “dobre rezultate”. Sve to, prema tumačenju guvernera, javnost nema pravo znati niti nadzirati – jer “novac Hrvatske narodne banke nije javni novac”. Ova praksa najbolje ilustrira što znači kada javna institucija postane privatno kraljevstvo svojih čelnika. Sav novac Narodne banke tako je pretvoren u “privatni” – što nije ništa drugo nego pljačka stoljeća.
U ovom istraživačkom članku donosim precizne brojke, stvarne primjere i citate iz sudskih spisa koji pokazuju razmjere rastrošnosti i netransparentnosti Hrvatske narodne banke (HNB). Ovdje nije riječ o “teoriji zavjere”, već o službenim podacima koji razotkrivaju pravu prirodu ove institucije. Slike dokaza se nalaze na dnu članka.
Najšokantniji primjeri HNB privilegija i rastrošnosti
- 54.380,75 – 59.000,00 € HNB isplaćuje prosječno po zaposleniku – Pravu brojku je nemoguće saznati radi “zanimljivog” knjigovodstva
- 779 zaposlenika HNB-a – Hrvatska narodna banka zapošljava 779 ljudi, što je prema broju stanovnika dvostruko više od usporedivih centralnih banaka zapadne Europe. Omjer stalno raste: dok je stanovništvo Hrvatske u padu, administracija HNB-a bilježi stalan rast.
- 13.000 eura premije životnog osiguranja – Boris Vujčić primio je 97.808 kn (12.982 €) premije životnog osiguranja u 2022., a najviši članovi uprave dobivali su od 7.000 do 8.600 € godišnje. Za usporedbu, niže osoblje često nije imalo pravo ni na “simboličnu” isplatu (200–500 €).
- Do 10.500 € godišnje za parking – Pojedini članovi uprave dobili su po 78.947 kuna, odnosno 10.489 eura za parking ili garažu u samo jednoj godini — iznos jednak šest prosječnih plaća u Hrvatskoj.
- 2.173.344 kn (288.000 €) godišnje za subvencije stambenih kredita – U 2022. godini čak 122 zaposlenika HNB-a dijelilo je više od 2,1 milijuna kuna na ime subvencioniranih kamata za privatne stambene kredite. Najveći pojedinačni iznos premašio je 10.000 € godišnje.
- 104.000 kn (13.800 €) za automobile i gorivo u jednoj godini – Rekorder za korištenje službenog i privatnog automobila, gorivo i prijevoz u 2022. primio je više od 104.000 kuna (13.800 €), dok su drugi dobivali slične iznose kroz različite kategorije prijevoznih povlastica.
- 3.040.895 € bonusa i nagrada u jednoj godini – U 2024. ukupno je isplaćeno više od 3 milijuna eura u različitim kategorijama bonusa, od jednokratnih nagrada do “izvanrednih isplata za dobre rezultate”. Samo za “dobre rezultate” podijeljeno je 779 isplata.
- 763.635 € za prehranu zaposlenika – Samo izravni trošak prehrane zaposlenika HNB-a u 2024. premašio je 763.000 eura — pojedinci su ostvarili benefite koji dosežu i do 7.500 eura po osobi godišnje, višestruko više nego što tipično hrvatsko kućanstvo potroši na hranu.
- 21.830 kn (2.900 €) u jednoj godini za sportske susrete – Najviša pojedinačna isplata za “sportske susrete” iznosila je čak 21.829,79 kn (2.900 €) po zaposleniku, bez jasnog kriterija ili objašnjenja koristi za javnost. Prosječne sportske isplate za pojedince često su iznosile nekoliko tisuća kuna.
- Više mobitela nego zaposlenika – HNB raspolaže s 800 službenih mobilnih uređaja na 779 zaposlenika – uz napomenu da neki zaposlenici imaju rezervne/zamjenske uređaje. Svi zaposlenici dobivaju službeni mobitel, iako mnogi ne ispunjavaju formalne uvjete iz Pravilnika; opravdanje je “poslovna potreba za sve”.
- Službeni mobiteli – privatna upotreba – HNB mjesečno snosi troškove svih službenih mobitela, a zaposlenicima je dopušteno koristiti ih i za privatne svrhe. Samo u 2023. trošak mobilnih telefona iznosio je 197.049,11 €.
- Masovna nabava računala – U istoj godini HNB je kupio 700 novih osobnih računala za ukupno 621.250,00 € – kao da su sva prethodna računala “istodobno otkazala”.
- Rekordan iznos za telekom usluge – 1.061.485,53 € izdvojeno je za telekomunikacijske usluge u 2023.
- Gotovo 2 milijuna eura samo za IT i komunikacije – Kada se zbroje te tri stavke – računala (621.250 €), telekom usluge (1.061.485 €), mobiteli (197.049 €) – HNB je u jednoj godini potrošila gotovo 2 milijuna eura isključivo na opremu, komunikaciju i mobilne telefone.
- Troškovi rezerviranja za primitke zaposlenika – 515.271,54 €
- Rekreacija i članarine – bonusi za povlastice – Sedam zaposlenika HNB-a dijelilo je 16.211 kn (2.150 €) za “rekreaciju”, a 26 ih je podijelilo ukupno 39.772 kn (5.300 €) za članarine. Povrat već plaćenih članarina (“refundacija”) išao je do 2.678 kn po osobi.
- Korištenje privatnog automobila u službene svrhe – bonusi bez transparentnosti – Troje zaposlenika dijelilo je 175.471 kn (23.300 €) za korištenje vlastitog automobila u službi HNB-a, dok su za gorivo još trojica primila ukupno 79.172 kn (10.500 €).
- Natječaj za novo radno mjesto usred depopulacije – U trenutku kad Hrvatska gubi 30.000 stanovnika godišnje, HNB zapošljava “specijalista za regrutaciju novih zaposlenika” – osobu kojoj će jedini posao biti zapošljavanje novih ljudi u već napuhanoj administraciji.
Posebno je zabrinjavajuće što Hrvatska narodna banka ne iskazuje sve pogodnosti u naravi, ne prijavljuje korištenje službene opreme i imovine HNB-a u privatne svrhe. Privatnici radi ovoga plaćaju drakonske kazne, ali Vujčić i HNB su iznad zakona, pa se ne moraju brinuti. Štite ih suci Visokog upravnog i Vrhovnog suda, Povjerenik za informiranje i DORH.
TRAŽIMO: Hitnu digitalnu objavu svih troškova i prihoda Hrvatske narodne banke!
Hrvatska narodna banka uporno pokušava cenzurirati i zataškati ove podatke, pozivajući se u svojim tužbama na “ugled i dobar glas HNB-a”, koji bi navodno mogao biti narušen njihovim objavljivanjem. No, kakav je to ugled koji ne može preživjeti istinu? Ili, kako je sažeo Immanuel Kant: “Ako će ih istina ubiti – neka umru.”
Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor moraju bez odlaganja naložiti digitalnu i javnu objavu svih troškova i prihoda Hrvatske narodne banke. Svaki euro potrošen ili uprihodovan u HNB-u mora biti javno vidljiv svakom građaninu – odmah, transparentno i u realnom vremenu. Samo potpuna digitalna transparentnost može zaustaviti zloupotrebe, vratiti povjerenje građana i omogućiti stvarni javni nadzor nad HNB-om.
Vujčić: Novac HNB-a nije javni novac
Ova tvrdnja predstavlja pravu pljačku stoljeća u Hrvatskoj. Kada razbojnik opljačka banku, novac uzima iz blagajne. Guverner Vujčić, međutim, čini nešto mnogo opasnije – čarolijom birokracije i pravnih trikova javnu Hrvatsku narodnu banku prebacuje u privatni džep. U pravnim dokumentima, guverner Vujčić i birokrati HNB-a opetovano tvrde kako “novci HNB-a nisu javni”, iako tu tvrdnju potpisuje upravo guverner osobno.
Izravni citati HNB-a:
“Ni HNB, ni plaće ni primici njegovih zaposlenika ne financiraju se iz javnih sredstava.”
“HNB ima svoje vlastite izvore financiranja, samostalno ostvaruje dobit te nije vezan niti ovisan o javnim sredstvima i državnom proračunu.”
“HNB nije korisnik sredstava proračuna Republike Hrvatske niti drugih javnih sredstava, što znači da se traženi primici zaposlenika HNB-a ne isplaćuju iz javnih sredstava.”
(Dokazi: Tužba HNB-a protiv Udruge Amagi i rješenja HNB-a iz 2024. i 2025. – Podnesak VUS RH Us II-39-2024-1, Rješenje 805-XVIII-32R-2025)
Ovakve izjave moraju izazvati uzbunu kod svakog odgovornog građanina, novinara i svake udruge koja prati trošenje javnog novca. Ako HNB-ovi novci nisu naši, čiji su onda? Ako građani Republike Hrvatske moraju pokrivati gubitke HNB-a, kako to nije javni novac?
Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakonu o proračunu, imovina HNB-a pripada javnim financijama i podliježe javnom nadzoru. Kad HNB ostvari gubitak, država – to jest svi građani – dužni su pokriti minus iz državnog proračuna. Ako HNB nije javna institucija, čiji je onda novac? Ako to nisu sredstva hrvatskog naroda, tko polaže pravo na njihovu dobit? Upravo ta pravna i politička dilema otvara vrata zloupotrebama, manipulacijama i izigravanju osnovnih pravila transparentnosti.
Ovo je de facto pljačka hrvatskog naroda.
Ako novci Hrvatske narodne banke nisu hrvatski, čiji su? Ako nisu javni, onda su – privatni. Koje privatne osobe su vlasnici imovine HNB-a? Kako je Vujčić uspio privatizirati javnu imovinu HNB-a bez znanja i pristanka građana?
HNB izbjegava javnu odgovornost tvrdeći da ne troši javna sredstva, dok zapravo koristi novac poreznih obveznika za povlastice eliti.
Selektivna istina HNB-a: Skrivanje javnog rizika i obmana građana
Posebno je licemjerno što je Hrvatska narodna banka objavila ovaj propagandni članak o “samostalnom financiranju” samo nekoliko dana nakon što je pravomoćno izgubila tužbu protiv udruge Amagi. Isti dan je objavila drugi tekst u kojemu zavarava i bezočno laže javnost.U trenutku kada je sud potvrdio pravo građana na istinu o HNB-ovim troškovima, HNB pokreće kampanju zavaravanja javnosti. U oba nova službena teksta HNB prešućuje ključnu činjenicu: u slučaju gubitaka, minus HNB-a izravno pokrivaju porezni obveznici – svi građani Republike Hrvatske. Neovisnost HNB-a prestaje onog trenutka kad loše upravljanje ili tržišni šok stvore manjak – tada državni proračun automatski snosi trošak.
Takvo selektivno informiranje nije slučajno – ono stvara privid potpune samostalnosti, iako su upravo građani uvijek jamci za sve promašaje i privilegije HNB-a. Umjesto priznavanja rizika i odgovornosti, HNB bira politiku spinova i poluistina, što je izravno štetno za povjerenje u javne institucije.
Pravna pozadina: Zakon jasno pokazuje tko zaista pokriva gubitke HNB-a
Prema članku 57. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (NN 47/20), raspored dobiti i pokrivanje gubitka Hrvatske narodne banke precizno je definiran:
- Gubitak HNB-a prvo se pokriva iz općih pričuva.
- Ako je gubitak veći od pričuva, pokriva se iz dobiti narednih godina.
- Ako ni to nije dovoljno, država je obvezna nadoknaditi manjak do visine temeljnog kapitala iz državnog proračuna.
To jasno znači da u konačnici svaki ozbiljan gubitak HNB-a pada na teret poreznih obveznika. Građani RH su jamci za sve gubitke HNB-a, dok sav višak koji se ne potroši na beneficije pripada proračunu i trebao bi služiti svim građanima.
HNB-ovo prešućivanje ovog mehanizma izravno je zavaravanje javnosti i prikrivanje stvarne odgovornosti.
Pravo na pristup informacijama: DORH, Povjerenik za informiranje, Visoki upravni sud i Vrhovni sud zataškavaju i štite birokrate u HNB-u
Pravna borba za transparentnost Hrvatske narodne banke traje godinama. Iako su sudovi presudili u korist javnosti, HNB i dalje sustavno opstruira provedbu odluka i skriva ključne podatke.
Sudska praksa i opstrukcija HNB-a
Udruga Amagi, kroz višegodišnje sudske postupke, uspjela je dobiti pravomoćne presude koje nalažu HNB-u da mora objaviti podatke o isplatama, povlasticama i troškovima. Međutim, Hrvatska narodna banka uporno odbija provoditi sudske odluke: dostavlja nepotpune podatke, šalje ih u neupotrebljivim papirnatim formatima ili traži osobnu prisutnost podnositelja zahtjeva. HNB protuzakonito dostavlja cenzurirane podatke.
Umjesto stvarne transparentnosti, HNB koristi birokratske trikove i izgovore kako bi spriječila digitalnu analizu i javnu kontrolu. Ključni financijski dokumenti nestaju s internetskih stranica čim se ukaže na pogreške ili nelogičnosti. Takvo ponašanje pokazuje duboku institucionalnu kulturu izigravanja zakona i otpora prema odgovornosti.
U najgorim slučajevima, HNB ignorira čak pravomoćne i izvršne sudske presude i formalne naloge Povjerenika za informiranje. Službeni financijski planovi nestaju sa stranica, a najvažniji podaci ne postoje ni u jednom javnom izvještaju.
Zato nije ni čudo što je Hrvatska narodna banka simbol netransparentnosti i državnog “crnog fonda”.
Hrvatska narodna banka je, umjesto poštivanja sudskih presuda, paralelno pokretala nove postupke, tražila zabrane objavljivanja podataka i prijetila kaznama od preko 13.000 eura za svaku “neovlaštenu” objavu informacija o povlasticama zaposlenika.
Ovaj model pokazuje da se HNB, umjesto javne odgovornosti, bori svim sredstvima protiv transparentnosti. Prava građana na informaciju svodi se na ignoriranje zakona od strane birokrata.
Iako sudovi presuđuju za pravo javnosti na informacije, Hrvatska narodna banka nastavlja opstruirati provedbu zakona i sakrivati stvarne podatke o trošenju javnog novca.
HNB koristi birokratske trikove i sudske opstrukcije kako bi izbjegao javni nadzor nad milijunskim povlasticama.
Hrvatska narodna banka i Povjerenik za informiranje: bratska ljubav
Povjerenik za informiranje trebao bi biti branitelj javnog interesa i transparentnosti. U praksi, Hrvatska narodna banka i Povjerenik uspješno koriste birokratske i pravne trikove kako bi izigrali narod. Povjerenik “kasni” s odlukama, ignorira hitne zahtjeve ili jednostavno ne provodi vlastite presude.
Tako HNB i guverner Boris Vujčić mogu godinama prikrivati ključne podatke, bez snošenja zakonom predviđenih sankcija i kazni. Time Povjerenik postaje instrument za dodatno zataškavanje, a ne zaštitu prava na informaciju.
Povjerenik za informiranje donosi rješenja, ali ih odbija provesti. Visoki upravni sud donosi presude, ali ih odbija provesti. Državno odvjetništvo zaprima prijave, ali ih odbija istražiti. Institucije složno krše zakone i štite HNB. Sustav prebacuje odgovornost, što dodatno slabi javni nadzor i povjerenje građana. Živimo u banana državi.
Zloupotreba GDPR-a: Kako Hrvatska narodna banka skriva milijune iza “privatnosti”
Hrvatska narodna banka rutinski koristi GDPR kao izgovor za odbijanje javnosti pristupa informacijama o trošenju novca. Iza “zaštite privatnosti” zaposlenika, HNB skriva isplate za darove djeci, rekreaciju, otplate stambenih kredita, životna i zdravstvena osiguranja, kao i desetke drugih beneficija.
I dok udruga ili novinar traži podatke o tome tko je dobio tisuće eura za “posebne rezultate”, Hrvatska narodna banka šalje dopis da je objava takvih podataka “opasna” za sigurnost zaposlenika. HNB je nekoliko puta zajahao čak i Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Imali su privatne sastanke, ali AZOP se nije htio izložiti i odbio je postupanje po naredbi/nagovaranju HNB-a. Kada smo u sudskim postupcima zatražili da se svi dokumenti i zapisnik sa sastanaka HNB-a i AZOP-a uvrsti u dokaze, HNB i Visoki upravni sud su u potpunosti ignorirali naše podneske.
Kada Povjerenik za informiranje donese odluku protiv Hrvatske narodne banke, HNB često ne reagira ili pokreće nove pravne manevre. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor, umjesto da zaštite javni interes, prebacuju odgovornost na HNB. Na službene upite o javnom karakteru sredstava Hrvatske narodne banke, nadležna tijela jednostavno šute ili upućuju novinare i udruge natrag na HNB.
Ovakva institucionalna zatvorenost stvara začarani krug: HNB skriva podatke, Povjerenik rješava žalbe u korist građana, ali izvršenje odluka ostaje mrtvo slovo na papiru. Posljedica je potpuni izostanak prave kontrole i gubitak povjerenja građana u pravni sustav.
Hrvatska narodna banka sustavno ignorira odluke Povjerenika za informiranje i sudova, dok druge institucije prebacuju odgovornost i time omogućuju nastavak netransparentnosti. Hrvatska narodna banka sve češće protuzakonito koristi GDPR kao izgovor za prikrivanje javnih podataka, premda se radi o trošenju javnog novca. Ova zloupotreba prava na zaštitu osobnih podataka izravno krši načelo transparentnosti i podriva povjerenje građana.
Ucjene, cenzura, uhođenje i prijetnje od strane Hrvatske narodne banke
Definicija SLAPP tužbe
SLAPP tužbe (Strategic Lawsuit Against Public Participation) su pravni postupci koje moćne institucije ili pojedinci pokreću protiv novinara, udruga ili građana s ciljem zastrašivanja, iscrpljivanja i ušutkavanja kritičara. Cilj takvih tužbi nije ostvarenje pravne pravde, već gušenje javne rasprave i obeshrabrivanje bilo kakvog oblika nadzora ili kritike. Europska unija je ukazala na upravo ovaj problem u Hrvatskoj.
Hrvatska narodna banka sustavno vrši pritisak na novinare i udruge koje traže podatke o trošenju javnog novca. Korištenje SLAPP tužbi, prijetnji, birokratskih prepreka i institucionalnog zastrašivanja postalo je svakodnevni alat za očuvanje privilegija i gušenje slobode govora.
Sustavni pritisak: SLAPP tužbe, uhođenje i pravna ofenziva
Svaka ozbiljna inicijativa za transparentnost Hrvatske narodne banke nailazi na zid opstrukcija i prijetnji. Kada je Udruga Amagi napokon dobila pravomoćne presude o pravu na pristup informacijama, HNB je odmah pokrenuo nove sudske postupke – tražeći zabrane objave podataka pod prijetnjom kazni većih od 13.000 eura za svako “neovlašteno iznošenje” informacija – iako imamo sudsku presudu za iznošenje tih informacija.
Osim tužbi, HNB šalje formalne prijetnje i optužuje Udrugu Amagi i novinare za potencijalno nasilje, “maltretiranje zaposlenika”, pokušavajući kriminalizirati svaku javnu kritiku. Posebno zabrinjava praksa uhođenja: zaposlenici HNB-a koriste službene uređaje i radno vrijeme kako bi pratili i kontaktirali kritičare, stvarajući atmosferu straha i institucionalnog nadzora. Dosad je zabilježeno više od 1300 incidenata u kojima su korištene IP adrese i uređaji HNB-a za praćenje fizičkih osoba.
Takvi oblici pritiska nisu usmjereni samo na pojedince, već šalju jasnu poruku cijeloj javnosti – svatko tko pokuša otvoriti pitanje odgovornosti u HNB-u, suočit će se s odmazdom. Ovakve SLAPP tužbe i pravne prijetnje Europska unija prepoznaje kao ozbiljnu prijetnju demokraciji.
Cenzura i administrativne barijere
Kada prijetnje i tužbe nisu dovoljne, HNB koristi cijeli arsenal administrativnih barijera: protuzakonito podatke dostavlja u papirnatom i nepotpunom formatu, traži osobnu prisutnost i identifikaciju podnositelja zahtjeva, dok je digitalna obrada ili analiza gotovo onemogućena. U isto vrijeme, traži sudske zabrane i privremene mjere kako bi blokirao objavu podataka, prijeteći novčanim kaznama za svaku “povredu”.
Ovakva praksa izravno ugrožava temeljnu slobodu izražavanja i pravo na informaciju. Cenzura i blokada pristupa podacima nisu samo prepreka novinarskom radu i građanskoj kontroli, već i napad na samu srž demokratskog društva. Kad javna institucija ovako sustavno onemogućava pristup informacijama, šalje poruku da zakon ne vrijedi za sve jednako.
Hrvatska narodna banka koristi pravosuđe, birokraciju i sustavno zastrašivanje kako bi ograničila slobodu izražavanja i pravo javnosti na istinu o trošenju javnog novca.
Povijest i uloga Hrvatske narodne banke (HNB)
Hrvatska narodna banka oblikovala je hrvatski financijski sustav, ali je njezina uloga često iskrivljena u praksi. Umjesto služenja javnom interesu, HNB je postala zatvoreni sustav moći i privilegija, odvojen od građana i iznad javnog nadzora.
Povijesni trend HNB
Iako se na papiru odrekla jugoslavenskog nasljeđa, Hrvatska narodna banka je u stvarnosti samo promijenila ruho – doktrine, navike i centralizirani mentalitet ostali su gotovo isti. Prije trideset godina Hrvatska narodna banka nastala je kao simbol monetarne suverenosti, s obećanjem zaštite narodne štednje, stabilnosti valute i javnog nadzora nad financijskim sustavom. No, iz današnje perspektive jasno je da HNB zapravo nastavlja praksu Jugoslavenske narodne banke – zatvorene birokracije, netransparentnosti i privilegiranja elita.
Ekonomija koja počiva na “jeftinom novcu i dugu” nije nikakva inovacija, već repriza filma koji smo gledali i s jugoslavenskim dinarom, hrvatskim dinarom, kunom – i sada eurom. Svaki put završava isto: nekontroliranom inflacijom, uništavanjem štednje i rastom ovisnosti o volji centralnih bankara. Mainstream mediji pričaju o “snažnom oporavku”, no svaki novi ciklus centralnobankarske politike zapravo je nastavak stare jugoslavenske škole – država i narod u potpunosti ovise o kapricu jednog birokratskog bastiona.
HNB i gušenje slobodnog tržišta
Hrvatska je nekoć imala 60 banaka, danas ih je ostalo samo 19 – sve pod strogom palicom Hrvatske narodne banke i Bruxellesa, dok se krećemo prema scenariju od 2-3 megabanke, bez izbora i kontrole građana. Svake godine približavamo se Marxovom idealu centralizirane banke: “Centralizacija kredita u rukama države, putem nacionalne banke s državnim kapitalom i isključivim monopolom.” Takva politika nije sloboda – to je čista birokratska tiranija.
Između Jugoslavenske i Hrvatske narodne banke promijenjena je samo zastava na ulazu. Metode kontrole, zatvorenosti i ignoriranja javnog interesa, međutim, ostaju iste. Uprava HNB-a i dalje samostalno određuje pravila, dijeli povlastice i oblikuje financijsku politiku izvan svake stvarne kontrole građana. Dok god sustav ostaje zatvoren, a ekonomska sudbina zemlje određena voljom nekoliko neizabranih birokrata, Hrvatska će ponavljati greške iz prošlosti – gledajući “sequel” filma koji uvijek završava inflacijom, zaduženošću i osiromašenjem građana.
Hrvatska narodna banka izgubila je vezu s javnošću i postala institucija koja djeluje prvenstveno za vlastitu korist, a ne za dobrobit društva. Uloga Hrvatske narodne banke više nije zaštita građana, nego zaštita vlastitih povlastica.
Inflacija, reputacija i odgovornost Hrvatske narodne banke prema građanima
Hrvatska narodna banka odgovorna je za stabilnost cijena, ali u posljednjim godinama bilježi lošije rezultate od ostatka eurozone. Unatoč inflaciji i padu životnog standarda, uprava HNB-a ne prestaje s isplatama milijunskih bonusa, čime dodatno narušava svoju vjerodostojnost.
Rezultati ispod europskog prosjeka – bonusi iznad svakog standarda
Zakon jasno definira temeljnu ulogu Hrvatske narodne banke – održavanje stabilnosti cijena, odnosno nisku i predvidljivu inflaciju. No, analiza Eurostat podataka pokazuje da je Hrvatska u 2023. i 2024. godini imala znatno višu inflaciju od eurozone: rast cijena usluga u Hrvatskoj dosegao je 7,6%, dok je u eurozoni bio 4%. Hrana i industrijski proizvodi također su skuplji, a cijene energije nisu pale kao drugdje u EU.
U isto vrijeme dok građani jedva spajaju kraj s krajem, Hrvatska narodna banka isplaćuje milijune eura na bonuse, nagrade i “stimulacije za dobre rezultate”. Prava ironija leži u tome da ti “dobri rezultati” dolaze u godinama kada HNB ne ispunjava zakonski mandat, a životni standard građana pada. U privatnom sektoru bi ovakav model nagrađivanja bio nezamisliv, a u javnom sektoru bi izazvao val ostavki.
Odbijanje svake odgovornosti i poruka da “plaće i primanja nisu javna sredstva” samo dodatno povećava jaz između HNB-a i ostatka društva.
Hrvatska narodna banka nagrađuje neuspjeh vlastitim zaposlenicima, dok građanima ostaje inflacija i neizvjesnost.
Posljedice za društvo i građane – poziv na odgovornost
Sustavno rasipanje javnog novca i institucionalna netransparentnost stvaraju klimu nepovjerenja, potiču iseljavanje i apatiju te ugrožavaju demokratske temelje društva. Hrvatska narodna banka postala je simbol otuđenosti vlasti od građana.
Kako privilegije HNB-a razaraju društveno povjerenje
Ponavljanje istih obrazaca – izdašne povlastice, nedodirljiva birokracija, ignoriranje sudskih presuda i gušenje slobodnog novinarstva – stvara osjećaj da postoje pravila za obične građane, a sasvim druga pravila za elitu. Rezultat toga je gubitak povjerenja, apatično društvo i sve veći broj ljudi koji odlaze iz zemlje.
Hrvatska narodna banka, kao institucija koja bi trebala biti primjer odgovornosti i transparentnosti, svojim ponašanjem zapravo šalje poruku da je javni interes drugorazredan. Kada uprava HNB-a može nekažnjeno dijeliti milijunske beneficije i istovremeno odbijati javnost pristupa informacijama, to vodi u društveni raskol.
Ovakva praksa ne uništava samo proračun – ona potkopava i temeljne vrijednosti demokracije, osjećaj pravednosti i povjerenje u institucije. Sve dok se Hrvatska narodna banka ne otvori potpunoj javnoj kontroli, povjerenje u javne institucije ostat će trajno narušeno.
Rastrošnost i netransparentnost Hrvatske narodne banke izravno podrivaju demokratsku kulturu i povjerenje u budućnost Hrvatske.
ZAKLJUČAK: Potpuna digitalna transparentnost Hrvatske narodne banke – jedini put prema odgovornosti
Hrvatska narodna banka danas simbolizira najgore prakse netransparentne i neodgovorne javne potrošnje. Prava promjena moguća je jedino kroz digitalnu, javnu i real-time objavu svih troškova i prihoda – bez izuzetaka, izgovora i birokratskih trikova.
Vrijeme je za građanski nadzor i zakonsku reformu
Hrvatska narodna banka više ne smije biti “privatni otok” usred države. Svi troškovi, sve isplate i svi prihodi moraju biti javno dostupni, odmah po njihovu nastanku – digitalno, transparentno i jasno svakom građaninu. Ne postoji ni jedan dobar razlog za skrivanje javne potrošnje od onih koji je financiraju.
Zakonodavna i izvršna vlast imaju obavezu konačno osigurati istinsku transparentnost HNB-a. Potrebna su jasna, zakonski obvezujuća pravila: svaka isplata iz HNB-a, svaki bonus, svaka pogodnost i svaki račun – odmah javno objavljen, u realnom vremenu, dostupan svima.
Pozivamo sve građane, udruge i odgovorne političare da zahtijevaju punu digitalnu objavu troškova i prihoda Hrvatske narodne banke te da se uključe u kontrolu trošenja javnog novca. Samo tako možemo vratiti povjerenje, zaustaviti “pljačku stoljeća” i izgraditi pravednije društvo.
Hrvatska narodna banka može ponovno zadobiti povjerenje građana samo ako prihvati potpunu digitalnu transparentnost i otvori svaki trošak javnosti.
Poziv na akciju
Zahtijevajte od Hrvatske narodne banke, Vlade RH i Hrvatskog sabora hitnu digitalnu objavu svih troškova i prihoda – bez izuzetaka!
Uključite se u javne rasprave i podržite građanske inicijative za transparentnost!
Dijelite ovaj članak, tražite odgovore i ne pristajte na birokratske izgovore!
Najvažnije poruke za čitatelja
- Hrvatska narodna banka godišnje troši milijune eura na povlastice, bonuse, parkinge, kredite i luksuznu prehranu.
- Istovremeno, prosječan građanin sve teže spaja kraj s krajem, dok se inflacija širi, a HNB izbjegava svaku kontrolu javnosti.
- Unatoč pravomoćnim presudama, HNB i dalje odbija dati potpune i upotrebljive podatke o svojim troškovima i nagradama.
- Guverner HNB i njeni zaposlenici su iznad zakona.
- Hrvatska narodna banka nije obična državna ustanova. To je najzatvoreniji i najpovlašteniji sustav u zemlji, čije troškove snose svi građani.
Zato vas sve pozivamo da se učlanite, donirate i podijelite ovaj članak sa što širom publikom.
Naša Hrvatska je vrijedna borbe!
Još jednom:
Naljuti uhljeba – učlani se.
Razjari šalterušu – doniraj.
