Rekapitulacije isplata iz Hrvatske narodne banke za 2022. godinu otkrivaju skriveni svijet dodatnih pogodnosti zaposlenika: rekreacija, sportski susreti, članarine i njihova refundacija. Iako javnost najčešće misli da su plaće u javnom sektoru strogo definirane, ova “crna knjiga” pokazuje kako se, daleko od očiju poreznih obveznika, svake godine raspodjeljuje milijune eura na temelju birokratskih beneficija koje malo tko propituje. U nastavku donosimo analizu stvarnih brojki i modela “dodatnih prihoda” u HNB-u. Kompletnu listu pogledajte na dnu ovoga članka.

Izvještaji HNB-a otkrivaju: koliko su zaposlenici dobili kroz sportske susrete, rekreaciju i članarine

Najveći pojedinačni iznos isplaćen za “sportske susrete” zaposlenicima Hrvatske narodne banke u 2022. godini otišao je Gojkoviću Gordanu, kojem je za tu stavku isplaćeno čak 21.829,79 kuna bruto , dok je u stupcu “sati” upisana vrijednost 0. Takva iznimno visoka isplata za jednu osobu, bez jasnog obrazloženja kriterija, otvara pitanje – što je zapravo dobiveno zauzvrat? Koji je konkretan rezultat ili korist za javnost ostvaren s ovim novcem? Jesu li sportski susreti samo paravan za izdašne “bonuse”, ili zaista pridonose manjoj inflaciji?

Ostaje otvoreno pitanje: Što smo, kao građani i porezni obveznici, stvarno dobili za ovako visoku isplatu?

Dok se javnost često fokusira na osnovne plaće zaposlenika državnih institucija, priložene rekapitulacije Hrvatske narodne banke za 2022. godinu otkrivaju cijeli paralelni svijet dodatnih isplata: od sportskih susreta, rekreacije, redovitih i refundiranih članarina, do vrlo preciznih iznosa koje su pojedinci primali pod svaku od tih kategorija.

Sportski susreti: Odmor na trošak poreznih obveznika

Najveća tablica odnosi se na “Sportske susrete i slične manifestacije” – ukupno 66 zaposlenika, s isplatama u bruto i neto iznosima za razne aktivnosti kroz cijelu godinu. Primjeri iznosa pokazuju da su neki zaposlenici ostvarili bruto primitke od preko 20.000 kn (primjer: Gojković Gordan – 21.829,79 kn bruto, 17.037,19 kn dohodak, 12.976,98 kn neto), dok su drugi ostvarili puno manje iznose, ovisno o broju sati i vrsti sudjelovanja. Prosječni “sportski” bonus često prelazi nekoliko tisuća kuna po zaposleniku.
Na kraju tablice jasno piše: Ukupno isplaćeno bruto: 187.503,93 kn; neto: 114.558,66 kn.

Rekreacija: Povlastica za odabrane

Druga tablica pod naslovom “Rekapitulacija obračuna za vrstu primanja 170 – Rekreacija” pokazuje da je za rekreacijske aktivnosti (vježbanje, sportske članarine i sl.) isplaćeno ukupno 16.210,75 kn bruto, 9.961 kn neto. Samo 7 zaposlenika ostvarilo je te isplate, u iznosima od par stotina do nekoliko tisuća kuna.

Članarine – standard i povrat:

Redovne članarine: 26 zaposlenika, ukupno 39.772,34 kn bruto, 23.832,99 kn neto. Većina je dobila po 2.066,49 kn bruto (klasična “maksimalna kvota”), a nekoliko zaposlenika nešto manje (primjer: A. M. – 163,57 kn bruto).

Refundacija članarine: Samo 2 zaposlenika, ukupno 3.120,64 kn bruto, 1.770,36 kn neto. Vrkljan Ivan (2.678,30 kn bruto) i Zrnc Jurica (442,34 kn bruto) navedeni su za refundaciju već uplaćenih članarina.

Tko su korisnici i što to pokazuje?

Na popisima su imena i šifre zaposlenika, pa je moguće (da, ručno) izračunati tko je kroz sve ove kategorije dobio najviše dodatnih isplata. Najčešći dobitnici su oni koji sudjeluju u više kategorija – sport, rekreacija, članarine. Radi se o iznosima koji pojedinačno možda ne zvuče spektakularno, ali kad se zbroje, radi se o stotinama tisuća kuna godišnje – izvan osnovnih plaća.

Zaključak: Parafiskalna kreativnost javnog sektora

Ovi izvještaji pokazuju stvarnu praksu – sustav u kojem država i javne institucije putem raznih “bonusa” i “nadoknada” kontinuirano podižu primanja svojih zaposlenika na netransparentan način. Javnost najčešće vidi samo osnovne plaće, dok se povlastice kriju u desecima tablica poput ovih – iz kojih je vidljivo da je motivacija zaposlenika često nagrađivana kroz “sportske susrete”, “rekreacije” i “članarine” više nego kroz stvarni rezultat.

Za potpunu transparentnost, bilo bi nužno prikazati ukupni godišnji prihod svakog zaposlenika iz svih izvora, jasno i digitalno, a ne samo kroz papirnate tablice.

PS: Ovo su samo “male” isplate – sjetite se, središnja banka ima desetke drugih kategorija nagrada i bonusa, a ove su samo jedan od poglavlja financijske priče.

Pročitajte i ostale članke o basnoslovnim iznosima i skrivenim povlasticama:

Također, niti jedan saborski zastupnik do danas nije odgovorio na naš upit o ovoj temi – njihov odgovor (ili izostanak odgovora) pročitajte ovdje:

Reakcije saborskih zastupnika

Ključne definicije:

Hrvatska narodna banka (HNB):
Središnja banka Republike Hrvatske, odgovorna za vođenje monetarne politike i stabilnost nacionalne valute.
Rekapitulacija obračuna:
Službeni dokument ili tablica koji prikazuje zbirni pregled isplata zaposlenicima po pojedinim vrstama primanja.
Rekreacija (u javnim institucijama):
Novčana naknada koju zaposlenici primaju radi sudjelovanja u sportskim, rekreacijskim ili wellness aktivnostima.
Sportski susreti:
Organizirane aktivnosti ili događaji za zaposlenike, često financirani iz proračuna institucije, s ciljem promicanja timskog duha i zdravlja.
Članarina:
Iznos koji se plaća za pripadnost određenoj organizaciji, klubu ili društvu, često refundiran zaposlenicima kao radna pogodnost.
Refundacija članarine:
Povrat već uplaćene članarine zaposlenicima, najčešće nakon predočenja dokaza o uplati.
Bruto iznos:
Ukupni iznos isplate prije odbitka poreza i doprinosa.
Neto iznos:
Iznos koji zaposlenik stvarno prima na svoj račun, nakon odbitka svih poreza i doprinosa.
Javna sredstva:
Novac koji dolazi iz državnog proračuna ili sličnih izvora i koristi se za financiranje aktivnosti javnih institucija.
Transparentnost javnih financija:
Načelo prema kojem su sve isplate i troškovi javnih institucija dostupni javnosti i podložni kontroli.