Udruga Amagi pokreće inicijativu “Izađite na izbore: Prijavi birokrata”
Ako idete glasati i vidite bilo koji osobni podatak iz registra birača, javite nam se.
Država građane kažnjava za svaku sitnicu. Smatramo da država i državni službenici moraju biti pod istom razinom nadzora i kazni.
Ako za vrijeme izbora vidite popis birača i osobne podatke drugih birača (ime, prezime, spol, datum rođenja, adresu, broj osobne, nacionalnost, itd), imate pravo na to upozoriti službene osobe. Birokrati su to kršenje zakona dužni prijaviti AZOP-u (Agenciji za zaštitu osobnih podataka) i osobama čije osobne podatke nisu zaštitili. Te osobe imaju pravo na odštetu.
Ako su neovlaštene osobe (poput drugih birača) vidjele vaše osobne podatke, naredite birokratima da kršenje GDPR-a prijave AZOP-u. Imate pravo na odštetu.
GDPR “Pravo na naknadu štete i odgovornost”, Članak 82., stavak 1. navodi da svaka osoba koja je pretrpjela materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog kršenja ove Uredbe ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade za pretrpljenu štetu.
Prijavljivanje nije samo vaše pravo, nego i vaša građanska dužnost. Zaštitite sebe i druge!
Nadamo se da ćete i sami prijaviti kršenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka na stranicama AZOP-a:
Udruga Amagi može za vas prijaviti kršenje GDPR-a. Samo nam navedite glasačko mjesto i opišite situaciju u kojoj ste vidjeli osobne podatke drugih osoba.
Možete nas kontaktirati na stranici:
Vašu prijavu ćemo proslijediti nadležnim institucijama.
Birokrati su zaduženi za zakonitu provedbu izbornih procesa. Njihova odgovornost je osigurati da izborni postupci budu transparentni, pošteni i u skladu sa zakonima. Međutim, u praksi se često suočavamo sa situacijama u kojima birokrati ne poštuju svoje dužnosti ili krše propise. Na svim dosadašnjim izborima, osobni podatci građana su bili dostupni javnosti. U takvim slučajevima, važno je da građani preuzmu aktivnu ulogu i prijave nepravilnosti ili zloupotrebe koje primijete tijekom izbornog procesa. Kada građani primijete nepravilnosti ili sumnjive aktivnosti birokrata tijekom izbornog procesa, važno je da te informacije prijave nadležnim institucijama ili izbornim tijelima.
“Podsjetnik za rad biračkih odbora na izborima zastupnika u Hrvatski sabor na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj” navodi:
“Predsjednik biračkog odbora, odnosno od njega ovlašteni član ili zamjenik člana biračkog odbora zadužen za provjeru birača, dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet birača te pravo glasovanja birača na biračkom mjestu. “
Ako prilikom utvrđivanja vašeg identiteta vidite da drugi birači mogu vidjeti vaše podatke na popisu birača, odmah o tome obavijestite birokrate, AZOP i nas. Ako vi možete vidjeti osobne podatke drugih birača, odmah o tome obavijestite birokrate. U oba slučaja oni moraju sami sebe i svoj propust prijaviti AZOP-u.
Kako biste se osigurali da su birokrati postupili po zakonu, kontaktirajte nas i opišite nam situaciju u kojoj ste se našli. Mi ćemo kontaktirati AZOP za vas i proslijediti njima vaše prijave.
Grubo kršenje GDPR-a od strane države
Kršenje privatnosti na izborima: Otvoreni podaci birača
17. travnja, na svim biračkim mjestima diljem zemlje, osobni podaci birača bit će nezakonito izloženi, stvarajući potencijalnu sigurnosnu prijetnju privatnosti.
Svaki put kada se birač identificira na biračkom mjestu, njegovi osobni podaci, uključujući ime, prezime, adresu i ostale osjetljive informacije, postaju vidljivi svima prisutnima. Birači imaju priliku vidjeti osobne podatke drugih građana koji se nalaze na istoj stranici popisa birača.
Ovaj problem nije nov. Vidljivost osobnih podataka na glasačkim listićima tijekom izbornih procesa dugogodišnji je izazov. Građani koji dolaze glasati često mogu pristupiti informacijama o drugim glasačima, što dovodi do pitanja o adekvatnosti zaštite osobnih podataka.
Aktivisti i stručnjaci za privatnost upozoravaju na ozbiljnost situacije i pozivaju nadležne institucije da poduzmu hitne mjere kako bi se osigurala privatnost i sigurnost građana. Građani se potiču da prijave bilo kakve nepravilnosti, a institucije moraju pokazati da su spremne zaštiti prava svojih građana.
Izborni dan će biti pravi test za državu Hrvatsku – hoće li se poštivati zakoni i osigurati integritet izbornog procesa ili će se nastaviti s praksom koja ugrožava privatnost građana.
Problematika na izbornim mjestima: Nedostatak zaštite privatnosti
Izborna mjesta predstavljaju ključnu točku demokratskog procesa gdje građani izražavaju svoju volju i sudjeluju u izboru svojih predstavnika. Međutim, nedostatak zaštite privatnosti na izbornim mjestima ugrožava integritet izbornog procesa i povjerenje građana u sustav.
Nedostatak poštivanja GDPR-a
U Hrvatskoj, GDPR regulira pristup i obradu osobnih podataka građana, uključujući i tijekom izbornih procesa. Međutim, praksa na terenu pokazuje da postoji nedostatak poštivanja ovih zakona.
Zakoni o zaštiti osobnih podataka propisuju da se osobni podaci građana moraju čuvati i obrađivati na siguran način te da se mora osigurati njihova povjerljivost i integritet. To uključuje i zaštitu osobnih podataka tijekom izbornih procesa, uključujući glasanje i brojanje glasova.
Jedan od problema s kojima se građani suočavaju je vidljivost osobnih podataka na registrima birača. Tijekom glasanja, glasači mogu vidjeti podatke drugih glasača. Ova praksa nije samo neprihvatljiva već krši Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka.
Važnost poštivanja GDPR-a
GDPR je ključni zakon koji štiti privatnost i sigurnost osobnih podataka građana Europske unije. U kontekstu izbornih procesa, poštivanje GDPR-a je od izuzetne važnosti kako bi se osigurala povjerljivost i integritet izbornih podataka.
U svom osnovnom obliku, GDPR ima za cilj osigurati da osobni podaci građana budu prikupljani i obrađivani na transparentan način, uz puno poštivanje njihovih prava. Međutim, provedba ovih zakona često nailazi na prepreke u stvarnom svijetu. Izborna mjesta nisu izuzetak.
Važnost građanske participacije
Građanska participacija je kamen temeljac zapadnog društva. Aktivna participacija ključna je za integritet izbornog procesa. Sudjelovanje građana u prijavljivanju nepravilnosti ili zloupotreba doprinosi jačanju transparentnosti, odgovornosti i povjerenja u izborni sustav.
Podrška građanima koji prijavljuju nepravilnosti
Važno je osigurati da građani koji prijavljuju nepravilnosti budu zaštićeni od bilo kakvih represalija ili odmazdi. Institucije trebaju osigurati siguran kanal komunikacije putem kojeg građani mogu anonimno ili javno prijaviti nepravilnosti bez straha od negativnih posljedica.
Zaštita prijavitelja nepravilnosti
U Ustavu Republike Hrvatske (NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst i NN, br. 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), sadržane su odredbe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što su pravo na pristup informacijama, sloboda mišljenja i izražavanja misli te vladavina prava. Pravo na prijavljivanje nepravilnosti proizlazi upravo iz tih prava.
Potrebno je osigurati da građani koji prijavljuju nepravilnosti budu zaštićeni od bilo kakvih represšalija ili odmazdi. Institucije trebaju osigurati siguran kanal komunikacije putem kojeg građani mogu anonimno ili javno prijaviti nepravilnosti bez straha od negativnih posljedica. Ako imate bilo kakvih problema, molimo vas da nas kontaktirate. Učinit ćemo sve što je u našoj mogućnosti da vam pomognemo.
Potreba za učinkovitim sustavom prijavljivanja
Važno je osigurati da građani imaju siguran i pouzdan kanal putem kojeg mogu prijaviti kršenja GDPR-a. AZOP na žalost odbija procesuirati državne institucije i uhljebe. Iz zadnjeg objavljenog godišnjeg izvještaja je vidljivo da isključivo vrše nadzor i kažnjavaju privatni sektor.
Kako bi se potaknula građanska participacija i osigurala učinkovita detekcija i procesuiranje nepravilnosti, ključno je uspostaviti sustav prijavljivanja koji je jednostavan, pristupačan i pouzdan. Građani trebaju imati povjerenje u sustav prijavljivanja i uvjerenje da će njihove prijave biti pažljivo razmotrene i adekvatno obrađene. Ovi izbor će poslužiti kao izvrstan test građanske participacije i državnog poštivanja vlastitih zakona.
Prijavljivanje kršenja GDPR-a od strane birokrata
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) donosi stroge zahtjeve za obradu osobnih podataka i zahtjeva odgovornost i transparentnost od onih koji ih obrađuju. To uključujuje i državne institucije. Građanska je dužnost prijaviti svako kršenje GDPR-a koje primijete. To uključuje neovlašten pristup ili obradu osobnih podataka, nedostatak sigurnosnih mjera za zaštitu podataka te bilo kakvu zloupotrebu ili neovlaštenu manipulaciju s osobnim podacima.
Posljedice neprijavljivanja nepravilnosti
Neprocesuiranje birokratskih nepravilnosti direktno utječe na integritet izbornog procesa. Građani gube povjerenje u izborni sustav kada vide da se nepravilnosti toleriraju i ne sankcioniraju. Važno poticati građane na aktivno sudjelovanje u očuvanju sigurnosti i povjerljivosti osobnih podataka tijekom izbora.
Nedostatak kaznenih mjera za uhljebe
Nerijetko se događa da birokrati krše zakone o zaštiti osobnih podataka ili propise o izbornim procesima, ali ostaju nekažnjeni. Nedostatak adekvatnih kaznenih mjera doprinosi očuvanju neodgovornog ponašanja među birokratima te stvara osjećaj nejednakosti građana pred zakonom.
Nedostatak odgovornosti među birokratima doprinosi osjećaju nepravde među građanima. Kada građani vide da su birokrati izuzeti od sankcija čak i za teške prekršaje, to narušava povjerenje u pravosudni sustav i demokratske institucije.
Stroge kazne za građane
Građani se suočavaju s ozbiljnim sankcijama za najmanje prekršaje, bilo da je riječ o prometnim prekršajima, financijskim nepravilnostima ili kršenju propisa o zaštiti podataka. Sudovi i regulatorna tijela često nemilosrdno primjenjuju zakon bez obzira na okolnosti, što može imati dugoročne posljedice po živote i karijere građana.
Dvostruki standardi: Jedni za građane, drugi za uhljebe
Jedan od ključnih problema s kojima se suočavamo je postojanje dvostrukih standarda u kažnjavanju prekršaja vezanih uz zaštitu osobnih podataka. Dok privatni sektor često podliježe strogim kaznama za svaki prekršaj GDPR-a, birokrati često ostaju nekažnjeni čak i za najgrublje prekršaje.
Ovo stvara ozbiljnu nepravdu i nedostatak odgovornosti u sustavu. Građani imaju pravo očekivati da će svi subjekti, uključujući i birokrate, biti jednako odgovorni za zaštitu privatnosti i integriteta podataka. Stoga je potrebno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se dvostruki standardi u kažnjavanju prekršaja uklone i da svi subjekti budu podvrgnuti istim mjerama odgovornosti.
Ovo je izražen oblik dvostrukih standarda u sustavu, gdje se privatni sektor strogo kažnjava za svaki i najmanji prekršaj, dok se birokrati izuzimaju od odgovornosti čak i za ozbiljne propuste ili zloupotrebe.
Svako zlo djelo treba kazniti. Na žalost u Hrvatskoj privatnike kažnjavaju za izmišljene stvari, dok uhljebi čine ozbiljna kaznena djela bez ikakvih posljedica.
AZOP, prema zadnjem godišnjem izvještaju, nije kaznio niti jednog birokrata, uhljeba ili državnu instituciju. Kažnjava samo privatni sektor.
Stroža kontrola i nadzor
Potrebno je uspostaviti strože mehanizme nadzora i kontrolu kako bi se osiguralo poštivanje zakona tijekom izbornih procesa. Na žalost AZOP je se pokazao veoma nevoljan procesuirati slučajeve kršenja GDPR-a od strane države i državnih službenika. Primjer ovome je naša prijava protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT). Naime, otkrili smo da HRT protuzakonito pristupa bazi podataka MUP-a. Kada građanin prijavi prebivalište ili boravište, HRT ima pristup tim podacima. Nakon što prijavite prebivalište u MUP-u, HRT pošalje svog zaposlenika da vas pokuša prisiliti da plaćate RTV pristojbu. Osobno smo svjedočili da je dan nakon prijave prebivališta HRT uhljed došao na vrata i tražio osobu imenom i prezimenom. Ta osoba nikada nije imala prijavljen TV prijemnik, ili plaćala RTV pristojbu.
Potreba za jednakošću pred zakonom
Jedan od temeljnih principa pravne države je jednakost pred zakonom. Međutim, nedostatak kažnjavanja birokrata za kršenje zakona stvara dojam dvostrukih standarda u sustavu. Građani se suočavaju s posljedicama za svoje postupke, dok birokrati ostaju nekažnjeni, čak i kada počine ozbiljne prekršaje. Na 150.000 ljudi koji dobiju otkaz u privatnom sektoru, samo ih 5 dobije u javnom (uhljebničkom) sektoru. Uhljeba je gotovo nemoguće otpustiti.
Kako bi se osigurala pravednost i povjerenje građana u sustav, nužno je osigurati jednak tretman za sve, bez obzira na sektor u kojem rade. To uključuje i uvođenje strožih kaznenih mjera za uhljebe i njihova kršenja zakona te jačanje nadzora nad radom birokrata kako bi se osiguralo poštivanje propisa o zaštiti podataka i integritetu izbornih procesa.
Da bi se osigurala pravna sigurnost i povjerenje građana u pravosudni i izborni sustav, neophodno je raditi na ukidanju dvostrukih standarda i osigurati dosljednu primjenu zakona za sve, bez iznimaka.
Neprocesuiranje stvara klimu neodgovornosti
Neprocesuiranje birokratskih nepravilnosti stvara klimu neodgovornosti među uhljebima. Kada birokrati vide da mogu proći nekažnjeno čak i za teške prekršaje, smanjuje se njihova motivacija za poštivanje zakona i propisa.
Unatoč čestim slučajevima kršenja propisa o zaštiti privatnosti i integritetu izbornih procesa od strane birokrata, ti prekršaji ostaju neprocesuirani. Odbijanje AZOP-a da odradi svoj posao stvara ozbiljne rupe u sustavu i podriva povjerenje građana u izborni proces i uhljebe.
Transparentnost i odgovornost
Transparentnost i odgovornost ključni su elementi pravosudnog sustava. Građani imaju pravo očekivati dosljednu primjenu zakona i pravičnu obradu svih slučajeva, bez obzira na njihovu društvenu poziciju ili položaj.
Građanska dužnost prijavljivanja nepravilnosti
Iako ova dužnost nije zakonom propisana, ona je moralna dužnost svakog građanina. Kako bi se riješio problem neprocesuiranja birokratskih nepravilnosti, ključno je poticati građane da prijavljuju svaku sumnju na nepravilnosti ili zloupotrebe koje primijete. Građani su često prvi koji uoče nepravilnosti na izbornim mjestima, stoga je njihova uloga ključna za očuvanje integriteta izbornog procesa.
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) donosi stroge zahtjeve za obradu osobnih podataka i zahtjeva odgovornost i transparentnost od onih koji ih obrađuju, uključujući i državne institucije. Građani imaju važnu ulogu u nadzoru nad primjenom GDPR-a te je njihova građanska dužnost prijavljivati svako kršenje GDPR-a, posebice ako je počinjeno od strane birokrata. To uključuje neovlašten pristup ili obradu osobnih podataka, nedostatak sigurnosnih mjera za zaštitu podataka te bilo kakvu zloupotrebu ili neovlaštenu manipulaciju s osobnim podacima.
Molimo vas da upoznate svoje ukućane, prijatelje, kolege i okolinu o našoj inicijativi.
Potrebna edukacija i informiranje građana
Kako bi se osiguralo da građani mogu ispuniti svoju dužnost prijavljivanja kršenja GDPR-a, važno je provesti edukaciju i informiranje o njihovim pravima i obvezama u vezi s GDPR-om. Građani imaju pravo očekivati da će njihovi osobni podaci biti zaštićeni i da će bilo kakvo kršenje tih prava biti adekvatno sankcionirano. Stoga je važno poticati građane da budu proaktivni i da prijavljuju sve slučajeve kršenja privatnosti i integriteta podataka kako bi se osiguralo poštivanje zakona i zaštita osnovnih prava građana.
Nadamo se da će mediji pridonijeti širenju svijesti o ovoj temi. Medijsko praćenje problema s privatnošću na izbornim mjestima može uzrokovati široku raspravu u javnosti.
Utjecaj na građane i povjerenje u izborni proces
Nepovjerenje građana
Nedostatak zaštite privatnosti na izbornim mjestima ima dubok utjecaj na građane i njihovo povjerenje u integritet izbornog procesa. Kada se građanima oduzme osjećaj sigurnosti u vezi s tajnošću njihovog glasovanja i zaštitom njihovih osobnih podataka, to može rezultirati dubokim nepovjerenjem u cjelokupan proces.
Građani bi trebali imati povjerenje da će njihovi osobni podaci biti zaštićeni tijekom glasanja te da će izborni proces biti transparentan i pošten. Međutim, kada se pojave nedostaci u zaštiti privatnosti, to može dovesti do osjećaja nelagode, sumnje i nepovjerenja.
Komunikacija s građanima
Važno je uspostaviti transparentnu komunikaciju s građanima o mjerama koje se poduzimaju kako bi se osigurala zaštita njihovih osobnih podataka tijekom izbora. Građani trebaju biti informirani o sigurnosnim protokolima koji se primjenjuju na izbornim mjestima kako bi se osiguralo da njihovi podaci budu sigurni i zaštićeni.
Povjerenje u izborni sustav
Nedostatak zaštite osobnih podataka na izbornim mjestima dovodi do sumnji u legitimnost izbornog procesa i rezultata. Građani imaju pravo očekivati da će izborni proces biti pošten, transparentan i da će njihovi glasovi biti sigurni i zaštićeni.
Kada se javnost suoči s nedostacima u zaštiti privatnosti i integritetu izbornog procesa, to dovodi do ozbiljnog ugrožavanja povjerenja građana u izborni sustav. Nedostatak povjerenja može dovesti do smanjene participacije građana u izborima, što može imati negativne posljedice po demokratski proces.
Edukacija osoblja na biračkim mjestima: Ključ za očuvanje privatnosti
Osoblje koje radi na biračkim mjestima igra ključnu ulogu u osiguravanju povjerljivosti i integriteta izbornog procesa. Edukacija osoblja o važnosti zaštite privatnosti i primjeni propisanih protokola ključna je kako bi se osiguralo poštivanje zakona o zaštiti osobnih podataka.
Osoblje na biračkim mjestima treba biti educirano o važnosti zaštite privatnosti i primjene propisanih protokola prilikom manipulacije izbornim listama. Svaki poduzetnik, kojemu je država “odvalila” kaznu za neki opskurni propis zna: “Nepoznavanje zakona nije izgovor.” Podsjetnik za rad biračkih odbora na izborima zastupnika u Hrvatski sabor na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj ima 43 stranice, ali niti jednom se ne spominje zaštita osobnih podataka.
Važnost edukacije o zaštiti privatnosti
Osoblje na biračkim mjestima trebalo bi biti educirano o važnosti zaštite privatnosti i povjerljivosti podataka glasača. To uključuje razumijevanje propisa o zaštiti osobnih podataka, postupaka za sigurno rukovanje s glasačkim popisima te važnost osiguravanja da osobni podaci nisu dostupni široj javnosti. To do sada nije bio slučaj.
Zaključak
Nedostatak poštivanja zakona o zaštiti osobnih podataka na izbornim mjestima predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva hitnu reakciju i reforme. Zaštita privatnosti i integriteta podataka ključna je za osiguranje povjerenja građana u izborni proces i očuvanje demokratskih vrijednosti. Kroz edukaciju, strožu kontrolu i nadzor te uklanjanje dvostrukih standarda, možemo zajednički raditi na izgradnji sigurnijeg i transparentnijeg izbornog sustava koji će osigurati zaštitu osnovnih prava građana.
Zaključak: Pravda, povjerenje i odgovornost u središtu građanske dužnosti
Jednakost pred zakonom ne samo da je temeljni princip pravne države, već je i ključna za očuvanje povjerenja građana u institucije koje ih predstavljaju. Nedostatak odgovornosti i adekvatnih kaznenih mjera za birokrate koji krše zakone o zaštiti osobnih podataka i izbornih procesa stvara dojam dvostrukih standarda, potkopava povjerenje u pravosudni sustav i narušava demokratske vrijednosti.
Stroge kazne koje se primjenjuju na građane za najmanje prekršaje u kontrastu su s blagim ili nepostojećim sankcijama za birokrate, što dovodi do osjećaja nepravde i nejednakosti. Da bi se očuvala pravda i povjerenje, neophodno je osigurati jednak tretman za sve, bez obzira na njihovu društvenu ili profesionalnu poziciju.
Edukacija i informiranje građana o njihovim pravima i obvezama, posebice u kontekstu GDPR-a, su od presudne važnosti za osnaživanje građana da ispune svoju dužnost prijavljivanja kršenja. Transparentnost i odgovornost moraju biti temelji na kojima se gradi povjerenje u izborni sustav.
Građanska dužnost prijavljivanja nepravilnosti, iako nije zakonom propisana, predstavlja moralnu obvezu koja pridonosi očuvanju integriteta izbornog procesa. Građani, kao prvi svjedoci nepravilnosti, imaju ključnu ulogu u zaštiti privatnosti i integriteta podataka.
Zaštita privatnosti i osobnih podataka na izbornim mjestima nije samo pitanje zakonske obveze, već i temelj povjerenja u izborni proces. Stoga je neophodno da se edukacija osoblja na biračkim mjestima shvati ozbiljno, a nepoznavanje zakona ne smije biti izgovor za propuste u zaštiti privatnosti građana.
Svaki korak prema transparentnosti, odgovornosti i jednakosti pred zakonom je korak prema jačanju demokracije i pravde u društvu. Građani, mediji i institucije moraju zajednički raditi na ostvarivanju ovih ciljeva kako bi se osiguralo da pravda i povjerenje ostaju u središtu građanske dužnosti i odgovornosti.
Pojmovi, ključne riječi i koncepti povezani s vidljivošću osobnih podataka od strane prolaznika i ostalih glasača mogu uključivati:
- Osobni podaci: Informacije koje se odnose na identificiranu ili identificirajuću osobu, poput imena, adrese, datuma rođenja itd.
- GDPR (Opća uredba o zaštiti podataka): Pravni okvir Europske unije koji regulira obradu osobnih podataka i pruža zaštitu privatnosti i sigurnost podataka građana Europske unije.
- Zaštita privatnosti: Načelo i praksa osiguranja da osobni podaci budu zaštićeni od neovlaštenog pristupa, zloupotrebe ili otkrivanja.
- Transparentnost: Zahtjev da organizacije i institucije jasno komuniciraju kako se obrađuju i koriste osobni podaci.
- Sigurnost podataka: Mjere i protokoli usmjereni na zaštitu osobnih podataka od neovlaštenog pristupa ili zloupotrebe.
- Pravna usklađenost: Osiguravanje da postupci obrade osobnih podataka budu u skladu s relevantnim zakonima i propisima, uključujući GDPR i nacionalne zakone o zaštiti podataka.
- Privatnost na izbornim mjestima: Specifičan aspekt zaštite privatnosti koji se odnosi na obradu osobnih podataka glasača tijekom izbornih procesa.
- Povjerenje građana: Važnost osiguranja da građani imaju povjerenje u integritet i sigurnost njihovih osobnih podataka tijekom izbornih procesa.
- Integritet izbornog procesa: Zahtjev da izbori budu pošteni, transparentni i slobodni od nepravilnosti, uključujući zaštitu privatnosti glasača.
- Inspekcija i nadzor: Procesi i mehanizmi kojima se osigurava provođenje zakona i pravilnosti na izbornim mjestima, uključujući inspekcije i nadzor nad radom osoblja i obradom osobnih podataka.
