Udruga Amagi vodi pravnu i institucionalnu borbu protiv Hrvatske narodne banke (HNB), Povjerenika za informiranje, DORH-a i sudova zbog blokade prava na pristup informacijama. Iako je pravomoćna presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz ožujka 2025. jasno naložila HNB-u da dostavi tražene podatke, institucije odbijaju provesti odluku – što otkriva ozbiljan problem vladavine prava i transparentnosti u Republici Hrvatskoj.
Uvod: Zašto je ovaj slučaj važan za svakog građanina?
Pravo na pristup informacijama jedno je od temeljnih demokratskih prava. Ono građanima i udrugama daje mogućnost nadzora nad radom javnih tijela i trošenjem javnog novca, a ključni je alat za borbu protiv korupcije i zloupotrebe moći. U teoriji, Hrvatska ima moderan Zakon o pravu na pristup informacijama, institucije koje bi trebale jamčiti provedbu prava, te sudove koji garantiraju zaštitu prava.
No, što se događa kad institucije odluče – jednostavno NE provesti pravomoćnu presudu? Slučaj Udruge Amagi i HNB-a otkriva kako „pravna država“ može ostati samo prazna fraza ako institucije odluče izigrati zakon, prebacivati odgovornost i ignorirati građane.
Ovo nije priča o jednoj udruzi, nego ogledni primjer kako se prava svih građana mogu pretvoriti u iluziju – i zašto bi ova tema trebala biti važno pitanje za svakog tko želi vladavinu prava u Hrvatskoj.
Pozadina slučaja: Što je tražila Udruga Amagi?
U rujnu 2023. Udruga Amagi je, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, službeno zatražila od Hrvatske narodne banke (HNB) detaljne podatke o svim isplatama zaposlenicima – svaki pojedinačni knjigovodstveni događaj iznad osnovne plaće za 2021. i 2022. godinu.
Zašto?
Zato što je HNB javna institucija i, sukladno hrvatskim i europskim pravilima, mora poslovati transparentno. Građani imaju pravo znati kako se troši novac u institucijama koje formalno nisu „državne službe“, ali ipak troše javna sredstva.
HNB je zahtjev odbio, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka, GDPR, pa čak i na tvrdnju da njihove isplate „nisu javna sredstva“. Udruga Amagi podnosi žalbu Povjereniku za informiranje, drugostupanjskom tijelu za prava na informacije.
Prva pobjeda: Povjerenik za informiranje potvrđuje pravo na informacije
U siječnju 2024. Povjerenik za informiranje presuđuje u korist Udruge Amagi. Rješenjem nalaže HNB-u da mora dostaviti sve pojedinačne podatke, bez grupiranja, i to u elektroničkom obliku.
Odluka je jasna:
- Transparentnost isplata je iznad formalnih izgovora.
- Pravo na informaciju vrijedi i za podatke koji se tiču financijskih isplata iz javnih institucija.
- Traženi oblik (elektronički, npr. Excel/Word, a ne papir) je obvezan po zakonu, ako ga korisnik izričito zatraži.
HNB se opire: Sudski spor na Visokom upravnom sudu
HNB, umjesto da postupi po rješenju, pokreće upravni spor na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske protiv Udruge Amagi. U žalbi ponavlja argumente: da nije javna služba i da bi objava isplata otkrila „osjetljive informacije”.
Važan trenutak: Sud u presudi od 14. veljače 2025. potpuno odbija tužbu HNB-a i potvrđuje rješenje Povjerenika. Presuda postaje pravomoćna 4. ožujka 2025.
HNB tri puta laže Visokom upravnom sudu da je izvršio presudu.
Visoki upravni sud i Povjerenik za informiranje odbijaju narediti izvršenje presude.
Institucionalna farsa je počela još i prije presude
Blokada prava nije počela tek kada je sud donio pravomoćnu presudu. Institucije su počele opstruirati postupak još u fazi Povjerenika za informiranje:
- Povjerenik za informiranje je mjesecima odbijao odlučiti po žalbi udruge Amagi. Tek nakon što smo podnijeli kaznenu prijavu i prijavu etičkom povjerenstvu protiv odgovornih službenika, Povjerenik je donio rješenje – značajno nakon isteka svih zakonskih rokova
- U međuvremenu je Državno odvjetništvo RH (DORH) ignoriralo i zataškavalo kaznene prijave o ozbiljnim povredama Zakona o pravu na pristup informacijama, unatoč jasnim dokazima o nepostupanju i krivotvorenju službenih isprava.
O kaznenoj prijavi protiv Povjerenika i službenika:
„Podnositelj je podnio kaznenu prijavu protiv službenice Ureda Povjerenika za informiranje… DORH je propustio sve zakonske rokove da odluči po uredno predanoj kaznenoj prijavi.“
O nepostupanju DORH-a:
„Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije obavijestilo podnositelja o bilo kakvom postupanju po navedenoj kaznenoj prijavi – niti o pokretanju izvida, niti o odbacivanju prijave. Time je DORH prekršio zakone RH.“
Nakon što je Povjerenca bila prisiljena donijeti rješenje u korist udruge, otpor institucija se nastavio – ovaj put kroz ignoriranje, izigravanje i formalno „prebacivanje odgovornosti“ nakon pravomoćne presude suda.
HNB ignorira presudu
Umjesto traženih pojedinačnih podataka u elektroničkom obliku, HNB:
- Dostavlja grupirane, papirnate preslike, često loše isprintane, cenzurirane i nepotpune podatke.
- Izostavlja ključne podatke – šifre zaposlenika, pojedinačne iznose, sve što bi omogućilo računalnu obradu i analizu.
- Zahtijeva osobni dolazak predstavnika udruge i uvodi dodatne (nezakonite) uvjete za uvid u podatke.
HNB formalno izvještava Povjerenika i sud da je „izvršila presudu“, iako to očito nije točno
Povjerenik za informiranje – kapitulacija umjesto nadzora
Povjerenik za informiranje, umjesto da provede prisilne mjere i sankcije zbog očiglednog neizvršenja presude, obustavlja postupak uz tvrdnju da je „obveza ispunjena“, iako dobiva jasne dokaze o suprotnome.
Sudovi prebacuju odgovornost
Na ponovljene pritužbe Udruge Amagi, Povjerenik ne reagira, izbjegava provesti sankcije protiv HNB-a, i na taj način omogućuje nastavak izigravanja zakona.Sudovi prebacuju odgovornost
Udruga Amagi pokreće postupak prisilnog izvršenja na Visokom upravnom sudu. Sud, međutim, odbacuje zahtjev, uz obrazloženje da za izvršenje nije nadležan sud, nego Povjerenik za informiranje
DORH i kaznene prijave
Udruga Amagi podnosi kaznene prijave protiv odgovornih osoba zbog krivotvorenja službenih isprava, lažnog izvještavanja i svjesnog opstruiranja izvršenja pravomoćne presude
Kako institucije izigravaju pravo – konkretni primjeri
1. „Papirnata“ obmana i izigravanje zakona
Premda se svi podaci vode u elektroničkom obliku (računovodstveni programi HNB-a), HNB ih štampa na stotinama papira, grupira i cenzurira, iako je u zahtjevu izričito tražen elektronički, individualizirani podatak.
„Podaci dostavljeni u papirnatom obliku nemaju nikakvu analitičku vrijednost – ni statističku, ni pravnu. Onemogućena je računalna obrada, a isplate su grupirane”
2. Prebacivanje odgovornosti
Povjerenik i sud redom prebacuju odgovornost: Povjerenik odbija pogledati dokaze, a sud tvrdi da je nadležan samo za potvrdu presude, ne i za provedbu. Građanin/udruga ostaje u „pravnom vakuumu“.
3. Manipulacija datumima u eSpis sustavu
Službeni dokumenti često nose datume koji ne odgovaraju stvarnom datumu potpisa ili dostupnosti. Tako se prikriva stvarno trajanje procesa i odgovornost institucija.
„Sud koristi datum izrade rješenja, iako ga nije digitalno potpisao i učinio dostupnim strankama još tjednima kasnije. To prikriva kašnjenja i stvara lažni dojam urednosti.“
4. Ignoriranje kaznenih prijava i prigovora
Ni Povjerenik ni DORH ne odgovaraju na kaznene prijave – iako se radi o očitim i dokazanim povredama Zakona o pristupu informacijama, krivotvorenju službenih isprava i zloupotrebi položaja.
Šira posljedica: Sistem koji štiti uhljebe a ne građane
Ovaj slučaj je ogledni primjer kako se u Hrvatskoj može izigrati svako pravo na pristup informacijama:
- Sudska presuda je bezvrijedna ako institucije ne žele provesti izvršenje.
- Nema efikasnog mehanizma za prisilno provođenje prava na informaciju – Povjerenik i sud prebacuju nadležnost jedan na drugog.
- Kaznene prijave ne daju rezultat – DORH ignorira očite dokaze.
- Manipulacija datumima služi za prikrivanje kašnjenja i odgovornosti.
- Javnost ostaje bez kontrole nad trošenjem javnog novca i bez pravne sigurnosti.
Uhljebi štite jedni druge.
Zašto se ovo tiče svih?
Ako se pravomoćna sudska presuda može ignorirati, ako Povjerenik i sudovi odbijaju prisilno izvršiti vlastite odluke, ako se manipulira datumima i skriva odgovornost – tko je siguran da će njegovo pravo biti zaštićeno?
Danas je to HNB i Udruga Amagi. Sutra, to može biti svaki građanin koji traži neku osnovnu informaciju od bolnice, ministarstva ili općine.
Poziv na akciju: Zajedno za transparentnost i odgovornost
Ne tražimo ništa drugo osim poštivanja zakona i provedbe sudskih odluka.
Pozivamo sve građane, organizacije civilnog društva, novinare i javnost da nas podrže u borbi za pravo na informaciju i vladavinu prava:
- Dijelite ovaj članak i dokumente na društvenim mrežama.
- Postavljajte pitanja institucijama: Zašto ne provode pravomoćnu presudu? Tko je odgovoran za izigravanje zakona?
- Zahtijevajte reformu sustava prisilnog izvršenja sudskih odluka i jasno definirane sankcije za institucije koje ih ne provode.
Transparentnost nije luksuz, već temelj demokracije i zaštite prava svih nas!
