Uvod: Kada istina ispliva na površinu
Godinama su birokrati Hrvatske narodne banke (HNB) činili sve kako bi sakrili postojanje „crnog fonda”. Tek nakon iscrpljujuće pravne bitke i niza pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda te Povjerenika za informiranje, Udruga Amagi je konačno dobila zakonsko pravo na uvid u knjigovodstvene podatke o svim isplatama zaposlenicima HNB-a mimo redovite plaće.
No, kad je postalo jasno da se ti podaci ne mogu više sakriti, HNB nije stao s opstrukcijama. Naprotiv – pokreće novi, još agresivniji val pritisaka. HNB koristi niz paralelnih pravnih i institucionalnih taktika koje imaju za cilj zastrašiti i obeshrabriti one koji su razotkrili višegodišnje prikrivanje milijunskih iznosa.
Sudski porazi i početak otvorenih prijetnji
Ne treba zaboraviti: HNB nije pasivno promatrao – tužili su nas, održavali sastanke s AZOP-om (Agencijom za zaštitu osobnih podataka), DORH-om i odvjetnicima. Pokušavaju svim sredstvima zaustaviti javnost na putu do istine. Unatoč svoj mogućoj institucionalnoj pomoći i angažiranim pravnim resursima, HNB je do sada izgubio sve ključne postupke koje je sam pokrenuo protiv nas.
Presudom Visokog upravnog suda od 14. veljače 2025. (UsII-39/2024) potvrđeno je rješenje Povjerenika za informiranje i Udruzi Amagi je odobren pristup traženim informacijama. HNB se oglušio na tu presudu, nastavljajući s opstrukcijom i odbijajući izvršiti sudsku odluku. To je jasno dokumentirano kroz višekratne prijave Povjereniku i zahtjeve za prisilnu ovrhu. HNB je nekoliko puta izravno lagao sudovima i Povjereniku za informiranje, uporno pokušavajući prikriti stvarno stanje i spriječiti javnost u ostvarivanju prava na informaciju.
No, kada je postalo jasno da daljnje opstruiranje izvršenja više nema pravnog uporišta, HNB poseže za novom strategijom: paralelno pokreće više sudskih postupaka, traži privremene mjere zabrane objave, prijeti kaznama od 13.270 eura za svako “neovlašteno” iznošenje podataka te izravno optužuje Udrugu Amagi i predsjednika Udruge da krše zakone jer javno objavljuju podatke dobivene temeljem presude.
HNB je do sada izgubio sve relevantne sudske postupke. Unatoč tome, HNB nastavlja s pokušajima institucionalnog pritiska, tražeći nove zabrane i tužbe pred drugim sudovima.
Ovakvo ponašanje Hrvatske narodne banke ima sva obilježja tzv. SLAPP tužbi (Strategic Lawsuit Against Public Participation) – sudskih postupaka čija je glavna svrha zastrašiti, ekonomski iscrpiti i ušutkati one koji javno iznose informacije od javnog interesa. Takve tužbe prepoznate su diljem Europe kao opasnost za slobodu govora i demokraciju, zbog čega Europska unija i niz nevladinih organizacija zagovaraju njihovo sustavno suzbijanje i prepoznavanje.
Model pritiska: Sudski, administrativni i javni napadi
Ključni elementi ove strategije uključuju:
Paralelni postupci i privremene mjere:
HNB pokreće više tužbi i zahtjeva pred različitim sudovima, traži privremene mjere zabrane i prijeti drakonskim kaznama svakome tko se usudi objaviti podatke. Na primjer, u prijedlogu privremene mjere zahtijevaju zabranu svakog javnog iznošenja, distribucije ili prijenosa podataka o isplatama, pod prijetnjom kazne od 13.270 eura po povredi. Istovremeno, svaki novinar ili član javnosti koji prenese te podatke izlaže se riziku sličnih prijetnji.
Diskvalifikacija i kriminalizacija:
Udruga Amagi je zatražila informaciju kako se troši javni novac.
Hrvatska narodna banka (HNB) odmah poseže za najtežim optužbama protiv Udruge Amagi i njezinog predsjednika: u službenim aktima HNB nas izravno optužuje za protuzakonitost i gruba kršenja zakona – od „zlonamjernog i pretjeranog traženja informacija”, preko navodnog „nezakonitog iznošenja podataka u treće zemlje”, do „maltretiranja zaposlenika” i „ugrožavanja prava drugih osoba”. Sve te diskvalifikacije i pokušaji kriminalizacije izneseni su bez ijednog sudskog ili upravnog postupka koji bi utvrdio našu odgovornost – naprotiv, sve relevantne presude idu isključivo u korist Udruge Amagi i prava javnosti na informaciju.
Što smo uradili? Zatražili informacije kako se troši javni novac. To je za njih krinimalno djelo.
Ove teške optužbe HNB-a proslijedili smo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH), upravo tijelu s kojim HNB godinama intimno surađuje, kako bi se objektivno ispitala svaka navodna povreda zakona – i kako bi se jasno utvrdilo tko doista krši zakon, a tko brani javni interes.
Administrativno onemogućavanje prava:
Unatoč sudskim presudama, HNB odbija dostaviti podatke u elektroničkom formatu, zahtijeva osobni dolazak i pokazivanje osobne iskaznice, onemogućava funkcionalnu analizu podataka i time efektivno sabotira ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Institucionalno uhođenje i širenje diskvalifikacija:
Udruga Amagi je zabilježila tisuće slučajeva kada su djelatnici HNB-a, koristeći službene uređaje, IP adrese i e-mail adrese, za radnog vremena pretraživali i kontaktirali predsjednika Udruge . Kada je predsjednik Ante Martin Šarić zatražio informacije o pravnoj osnovi takvog praćenja i pristup osobnim podacima na koje ima pravo po GDPR-u, djelatnici HNB-a optužili su ga za „maltretiranje”. Umjesto odgovora na pitanje tko i zašto prikuplja njegove osobne podatke, HNB je štitio protuzakonito postupanje svojih zaposlenika i istovremeno optuživao Udrugu za ono što zapravo sami čine – maltretiranje.
Cijela situacija postaje još zloćudnija kada se zna da je HNB isprva inzistirao da predsjednik osobno dođe po dokumente, pokaže osobnu iskaznicu, adresu prebivališta, lice, OIB i druge osobne podatke. Takvi zahtjevi su izričito protuzakoniti i predstavljaju dodatni oblik institucionalnog pritiska i zastrašivanja.
Neutemeljene optužbe – formalno u službenim aktima
HNB je, u službenim aktima, iznosio niz tvrdnji kojima se izravno diskreditiraju i kriminaliziraju predsjednik cijela Udruga Amagi. Doslovni citati iz odgovora HNB-a – koji se u cijelosti šalju državnim tijelima, Povjereniku za informiranje, AZOP-u i drugim institucijama – optužuju za:
- „Nezakonito izvoženje podataka u treće zemlje”
- „Nezakonitu obradu osobnih podataka zaposlenika HNB-a”
- „Zlonamjerno postupanje i uznemiravanje HNB-a”
- „Ugrožavanje prava zaposlenika”
- „Maltretiranje voditelja obrade i zaposlenika bez druge svrhe osim nanošenja štete HNB-u i ispitanicima”
- „Ugrožavanje tajnosti podataka i sigurnosti HNB-a”
Za sve te tvrdnje nije predložena niti jedna pravomoćna sudska odluka, niti je pokrenut kazneni ili prekršajni postupak protiv Udruge Amagi ili predsjednika. Sve ključne sudske odluke (Povjerenik, Visoki upravni sud, presude o pristupu informacijama) išle su isključivo u korist prava na pristup informacijama i protiv HNB-ove opstrukcije.
Takve kvalifikacije, unesene u službene akte i rješenja, predstavljaju pravno i društveno opasnu praksu: ne samo da su neutemeljene, nego se koriste kao izgovor za daljnje ograničavanje prava i pritisak na javne nadzorne institucije. Štoviše, postoji osnovana sumnja da ovakvo ponašanje odgovara i kaznenopravnoj kvalifikaciji unošenja neistinitih podataka u službenu ispravu, s namjerom ostvarivanja koristi ili nanošenja štete.
Kaznene prijave i zahtjevi za institucionalnu zaštitu
S obzirom na ozbiljnost izrečenih optužbi i potencijalnu štetu za ugled i prava, predsjednik Udruge Amagi podnosi kaznenu prijavu DORH-u protiv odgovornih osoba HNB-a zbog mogućeg kaznenog djela iz članka 279. Kaznenog zakona RH. Prijava sadrži izravne navode, relevantnu dokumentaciju i službene odgovore HNB-a u kojima su iznesene neistinite tvrdnje bez ikakve upravne ili sudske potvrde.
Prijavom se traži da DORH provede izvide, utvrdi postojanje kaznene odgovornosti, te poduzme radnje kako bi se zaustavila daljnja reputacijska i pravna šteta. Traži se i zaštita od ponavljanja neutemeljenih optužbi, kako bi se osiguralo zakonito i profesionalno postupanje tijela javne vlasti.
Prijetnje novinarima i slobodi medija
Nakon što su prvi novinari, temeljem pravomoćnih sudskih odluka, počeli objavljivati podatke iz „crnog fonda” HNB-a – uključujući analize, popise isplata i komentare o netransparentnosti – HNB proširuje taktiku prijetnji i na predstavnike medija. U pojedinim slučajevima, novinarima se izravno prijetilo mogućnošću pokretanja sudskih postupaka i izricanjem visokih novčanih kazni, što predstavlja otvoreni pokušaj zastrašivanja i gušenja slobode javnog informiranja.
Ovakva praksa jasno je suprotna temeljnim pravima zajamčenim Ustavom RH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, a također je u suprotnosti s praksom Europskog suda za ljudska prava, koji u više presuda ističe kako je sloboda medija temelj demokratskog društva i da se novinari ne mogu dovoditi u rizik sudskog progona zbog objave podataka od javnog interesa.
Posljedice i šira društvena klima
Ovakav obrazac ponašanja – od institucionalnog pritiska, neutemeljenih optužbi, prijetnji medijima, zloupotrebe administrativnih alata pa sve do pokušaja kriminalizacije legitimne borbe za javni interes – ima duboke posljedice za širu društvenu klimu. Poruka koju HNB šalje svim „neposlušnim” građanima, udrugama i novinarima jest jasna: ako ustrajete u borbi za transparentnost, spremni smo koristiti sva raspoloživa sredstva – pa i ona protuzakonita – kako bismo vas obeshrabrili i zastrašili.
Odgovor civilnog društva i pravne zaštite
Unatoč svim prijetnjama i opstrukcijama, Udruga Amagi, ne odustaje od zahtjeva za punom transparentnošću i poštivanjem pravomoćnih presuda. Pokrenuti su svi relevantni pravni postupci: kaznene prijave, zahtjevi za izvršenje presuda, žalbe zbog nerazumnog trajanja postupka, a uskoro i ustavna tužba zbog povrede ustavnih prava na pristup informacijama i pravično suđenje.
BORIT ĆEMO SE DO POSLJEDNJEG CENTA KOJEG IMAMO, DO POSLJEDNJEG DAHA! NEĆETE NAS SLOMITI! NEĆEMO SE POKORITI VAŠIM UCJENAMA, PRIJETNJAMA I ZLOSTAVLJANJU!
Javna kampanja, objavljivanje dokaza o opstrukcijama i kontinuirana suradnja s medijima ključni su za razbijanje zida šutnje i pritiska. Svaki pokušaj zastrašivanja mora biti javno razotkriven i dokumentiran – ne samo radi zaštite prava pojedinaca, nego i radi obrane temeljnih demokratskih vrijednosti.
Zaključak: Institucionalni pritisak nije kraj borbe
Strategija HNB-a, temeljena na sudskim porazima i eskalaciji institucionalnih pritisaka, dugoročno ne može opstati u pravnoj državi koja počiva na vladavini prava i transparentnosti. Prijetnje, kaznene prijave, blokade i pokušaji kriminalizacije legitimne borbe za javni interes samo su privremene prepreke na putu do potpune transparentnosti.
Udruga Amagi, uz podršku javnosti i pravne struke, nastavlja borbu za transparentnost, slobodu medija i pravo svakog građanina da zna kako se troši javni novac. Prijetnje HNB-a nisu i ne smiju biti razlog za šutnju, nego dodatni motiv za ustrajnost i javno djelovanje – jer samo otvoreno društvo može zaustaviti zloupotrebu moći.
KLJUČNE DEFINICIJE (dodaj na kraj članka):
Crni fond
Kolokvijalni izraz za fond ili skupinu financijskih sredstava koja se troši netransparentno, često mimo službenih procedura ili izvještavanja javnosti.
SLAPP tužba (Strategic Lawsuit Against Public Participation)
Strateška tužba protiv sudjelovanja javnosti – sudski postupak pokrenut ne da bi se ishodila pravna zaštita, nego s ciljem zastrašivanja, ekonomske štete i obeshrabrivanja aktivista, novinara ili udruga koji ukazuju na zloupotrebe ili korupciju.
Opstrukcija
Namjerno otežavanje ili onemogućavanje zakonitog ostvarenja prava – primjerice, uskraćivanjem podataka, administrativnim odugovlačenjem ili neutemeljenim zahtjevima.
Povjerenik za informiranje
“Neovisno” tijelo zaduženo za nadzor provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, odlučuje o žalbama i zahtjevima za pristup podacima od javnih tijela.
Pravo na pristup informacijama
Temeljno pravo svakog građanina da traži i dobije informacije o radu javnih tijela i trošenju javnog novca, regulirano posebnim zakonom.
Institucionalno uhođenje
Sustavno praćenje, prikupljanje informacija ili uznemiravanje od strane zaposlenika ili predstavnika institucije s ciljem pritiska ili diskvalifikacije pojedinca ili organizacije.
