Za 129 godina svi Hrvati će raditi u HNB-u

Za 129 godina: Dobrodošli u Hrvatsku narodnu banku – državu bez građana, ali s punim uredima! Nevjerojatni apsurdi javne uprave: HNB unajmljuje još jednog uhljeba. Dok je broj zaposlenih veći nego ikad, a populacija Hrvatske rapidno pada. Za 129 godina u HNB-u će biti više zaposlenih nego građana u cijeloj državi.

🌍 1. HNB (Hrvatska)

• Zaposlenih: 779
• Stanovnika: 3 859 686
• → Rast zaposlenih HNB godišnje: +10
• → Pad stanovništva godišnje: –30.000
• → Preko 2 zaposlena na 10.000 stanovnika
• → 202 zaposlenih na milijun stanovnika (0,202 na 1 000)

Hrvatska narodna banka ponovno pokazuje svoju nebrigu o javnim novcima. Krajnje neobična kadrovska politika. Ovaj put razlog nije visina bonusa, izvanrednih nagrada ili netransparentnost poslovanja, već – nova zapošljavanja u odjelu za ljudske resurse.

Na službenoj stranici HNB-a ovih je dana objavljen oglas za posao – i to za osobu čija je glavna uloga zapošljavanje novih zaposlenika. Da, dobro ste pročitali: institucija koja već godinama prednjači po rastu broja zaposlenih u odnosu na pad broja stanovnika, sada unajmljuje novog djelatnika kojem će osnovna zadaća biti “planiranje, organizacija i provođenje procesa regrutacije i selekcije zaposlenika”.

Svi Hrvati će, prema ovom trendu, raditi u HNB-u za oko 129 godina, tj. oko 2153. godine.

Više zaposlenih na manje stanovnika – i novi kadrovski val

Podsjetimo, prema podacima iz 2024. godine HNB ima čak 202 zaposlenika na milijun stanovnika – daleko više nego centralne banke Austrije, Njemačke, Francuske ili Italije. Dok javnost s pravom postavlja pitanje o potrebi tolikog broja ljudi u instituciji s jasnim i ograničenim zakonskim ovlastima, uprava HNB-a otvara nova radna mjesta. Ovog puta – za osobu kojoj će posao biti “provođenje procesa zapošljavanja, vođenje intervjua, testiranja i pripreme dokumentacije”, stoji u oglasu na web stranici HNB-a.

Institucija koja postoji sama radi sebe

Ovakva praksa zapravo simbolizira najgore aspekte hrvatske birokracije: institucije koje rastu same radi sebe, umjesto da se prilagođavaju stvarnim potrebama društva. U situaciji kad Hrvatska godišnje gubi gotovo 30.000 stanovnika, dok HNB svakih godinu dana zapošljava novih 10-ak djelatnika, zapošljavanje još jedne osobe kojoj je osnovni posao zapošljavanje novih ljudi nameće logično pitanje – kuda to vodi?

Jesu li kadrovski odjeli HNB-a preopterećeni tolikim prijavama na natječaje ili je možda problem u tome što se novi natječaji otvaraju da bi se popunila već napuhana administracija?

Netko mora “potpisivati” nove ugovore

Bizarno je da institucija koja bi morala biti primjer racionalnog i učinkovitog poslovanja sada pokazuje klasične simptome birokratske hipertrofije – raste odjel za kadrove da bi mogao “podnijeti” vlastiti rast broja zaposlenih. U normalnim okolnostima, ovakve kadrovske pozicije otvaraju kompanije u snažnoj ekspanziji – HNB, međutim, zapošljava uhljebe dok cijelo društvo gubi stanovništvo i produktivnu radnu snagu.

Tko nadzire racionalnost ovakvih zapošljavanja?

Pravo je pitanje: tko kontrolira opravdanost rasta administracije u institucijama poput HNB-a? Ako središnja banka treba osobu isključivo za regrutaciju novih kadrova, neizbježno se postavlja pitanje koliko su ostali odjeli “nabujao sustav” i ima li uopće kontrole tko, zašto i na temelju čega dolazi na nova radna mjesta.

Za kraj, postavlja se i pitanje odgovornosti: hoće li netko iz uprave HNB-a objasniti javnosti kako je moguće da i dalje raste broj zaposlenih – sada i s posebnim “specijalistom za regrutaciju” – dok Hrvatska bilježi negativne demografske rekorde, a sve više mladih stručnjaka odlazi iz zemlje?

Ako je zapošljavanje postalo samo sebi svrhom, jasno je da javni interes i ekonomska racionalnost više nisu prioritet – barem ne u HNB-u.

📊 Sažetak usporedbe po stanovniku

HNB je po omjeru zaposlenih / stanovnika (~202/mil) značajno iznad svih ostalih uspoređenih banaka.

🏦 Usporedba nacionalnih banaka (zaposlenih/mil. stanovnika, valuta)

Kako čitati graf:

• HNB je jedina središnja banka u regiji koja ima trend značajnog rasta omjera kroz 15 godina.
• Ostale centralne banke su ili stabilne, ili čak blago padajuće po ovom kriteriju.
• Razlike između HNB-a i svih drugih rastu kroz vrijeme!